BEZ KVALITETA, NEMA NI PLASMANA: Nekada su se poljoprivrednici oslanjali na mobu i komšije, a danas na znanje, tehnologiju i inovativnost

Novosti online

09. 02. 2023. u 10:00

DOK su se nekada poljoprivrednici oslanjali na mobu, komšije, meteorološke prilike, danas se sve manje toga prepušta slučaju, a više znanju i tehnologijama.

БЕЗ КВАЛИТЕТА, НЕМА НИ ПЛАСМАНА: Некада су се пољопривредници ослањали на мобу и комшије, а данас на знање, технологију и иновативност

Foto Shutterstock

Srpsko selo, domaćin i proizvođač više nisu nalik priči iz prošlih vremena. Polaže se mnogo u znanje, učenje, organizaciju i inovativnost. Za uspeh u poslu, koriste se sva raspoloživa sredstva, aplicira u evropskim fondovima koji stimulišu razvoj poljoprivrede. Sve više novca ulaže se u ovu granu.

Gazdinstva su postala mali biznisi, njiva ne hrani samo ukućane, već je preduzeće u kome su zaposleni svi članovi. A roba završava na rafovima velikih lanaca, kako domaćih tako i širom sveta.

A pre nego roba dospe na rafove, predstoji mnogo posla. Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije, smatra da je za svakog proizvođača najvažnije, ipak, da osigura plasman robe.

- Savremena poljoprivredna proizvodnja podrazumeva set savremenih agro-tehničkih rešenja, koja obuhvataju i tehniku i znanja, veštinu i ulaganja - kaže Bogunović. - Nije dovoljno samo obrađivati, proizvoditi već biti spreman za zahteve tržišta.

Foto shutterstock

Poljoprivrednici su sve više svesni važnosti dobre mehanizacije, jer se danas ne može opstati na tržištu bez adekvatnog tretmana biljaka, pravovremene upotrebe sredstava, i praćenja savremenih pravila u proizvodnji. Velika količina naših proizvoda završava ne samo na trpezama širom Srbije, već i Evropske unije gde ide najveći procenat izvoza, ali i Kine, Japana, Švedske... Proizvođači su shvatili da je put do toga, praćenje evropskih trendova u proizvodnji, ispunjavanje normi i zahteva, neophodnih pravila. Ipak, sve ovo je uzalud ako nije obezbeđena realizacija.

Da nije sve jednostavno kao zamah čarobnim štapićem, već da iza svakog uspeha poljoprivrednika stoji ozbiljan rad i ulaganje, za "Novosti" kaže i Ivan Mitić, povrtar iz sela Čokot kod Novog Sela. Sa porodicom već dve decenije na oko 80 ari uzgaja krstavce i brokoli. Imao je sreću da ga podrži veliki trgovinski lanac, i da se sve što proizvede završi na rafovima Maksi supermarketa.

FONDOVI

Većina poljoprivrednika svesna je mogućnosti različitih fondova i pomoći kako državne, tako i iz evropskih i svetskih nadležnih cenatara - kaže Bogunović. - Oko 100 jedinica lokalne samouprave imaju svoje fondove za pomoć poljoprivrednicima. Postoji i poseban za Vojvodinu - preko pokrajinskog sekretarijata za poljoprovredu. Na raspolaganju su im i nacionalni programi za agrarnu proizvodnju, kao i programi Svetske banke i evropski IPARD programi.

- Svi oni upakovani kastavci u foliji, kao i svež brokoli, preko firme za kojom imamo saradnju i koja pakuje povrće ode u prodavnice širom zemlje - kaže Mitić. - Time nam je najveća briga zbrinuta da za ono što proizvedemo, za šta smo znoj prolili, bude obezbeđen plasman, a time i naša zarada.

Ovaj posao Ivan radi sa suprugom i roditeljima koji od povrtarstva žive već decenijama unazad. Sadili su i paradajz, papriku, ostalo povrće, a danas su se fokusirali na zasade brokolija i krastavca. Ne zna se šta je ukusnije.

Foto: Free Images Pixabay

- Na 30 ari u zatvorenom sadimo krastavac i na 50 ari brokoli na otvorenom - kaže Mitić. - Da bi 30 tona našeg povrća moglo da završi na Maksi pijaci, plodovi moraju da budu veoma kvalitetni, sveži i uskusni. Za to je sve neophodan izuzetan rad, mnogo truda, i velika ulaganja. Oko 300.000 dinara koštala nas je kupovina semena. Morali smo da uradimo i sistem kap po kap za navodnjavanje, a svesni smo da za dobar rod i siguran plasman moramo da pratimo trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, da učimo i inoviramo svoj rad.

Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije, smatra da bi poljoprivrednici, i pre nego što uđu u posao, trebalo da znaju kome će da prodaju proizvod. Na taj način osiguravaju adekvatan transport i kontrolu kvaliteta čime je zagarantovano da će i kupci dobiti kvalitetan proizvod. Zato su ratari, povrtari, voćari shvatili da je važno da se udružuju kao i dragocenost podrške velikih trgovinskih lanaca kojima plasiraju ono što proizvedu.


 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili