ZA SEKSUALNE NAPADE LANE OSUĐEN 241 PRESTUPNIK: Treba li pooštriti kazne za silovatelje, ili uvesti nadzor i praćenje?

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

25. 09. 2022. u 09:00

INFORMACIJA da je nedavno Igor M. iz Beograda, višestruki povratnik, pušten iz zatvora "Nova skela", pošto je izdržao petnaestogodišnju kaznu zbog silovanja, nedozvoljene polne radnje i šest razbojništava ponovo je u javnosti pokrenula lavinu pitanja.

ЗА СЕКСУАЛНЕ НАПАДЕ ЛАНЕ ОСУЂЕН 241 ПРЕСТУПНИК: Треба ли пооштрити казне за силоватеље, или увести надзор и праћење?

Foto Shutterstock/ilustracija

Igor je prvi put napastvovao žene 1992, kada je za samo tri dana napao njih devet, od kojih je četiri silovao. Na slobodu je izašao 2001, kada je, posle samo mesec dana, opet silovao devojku, dve napao i počinio osam razbojništava. Zbog toga je u zatvoru bio skoro šest godina. Posle odležane kazne, identična dela je počinio i 2007, pa je naredne godine osuđen na petnaestogodišnju robiju.

Statistika kaže da u poslednjih pet godina imamo trend porasta i broja prijavljenih krivičnih dela protiv polne slobode, i veći broj optužnica i osuda. Samo za silovanje, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZZS), prošle godine osuđeno je 25 ljudi, svi na zatvorske kazne. Dvoje je osuđeno za obljubu nad nemoćnim licem, 12 za obljubu nad detetom, 59 za nedozvoljene polne radnje.

- Ukupan broj osuđenih za sva dela protiv polne slobode u 2021. godini je 241 osoba, na osnovu 277 optužnica, odnosno 498 krivičnih prijava - pokazuju podaci RZZS. - U 2017. broj osuda je 188, na osnovu 227 optužnica, odnosno 338 krivičnih prijava.

Sam Krivični zakonik propisuje za silovanje kaznu do tri godine zatvora, kada je u pitanju osnovni oblik dela, pa sve do 15 godina, ukoliko je napastvovanje počinjeno na svirep način, ako ga je počinilo više lica ili ako je žrtva zatrudnela. Za nedozvoljene polne radnje kazna je, međutim, samo do tri godine.

Ukoliko je prilikom silovanja nastupila smrt žrtve ili je delo učinjeno prema detetu, kazna može biti ili 10 godina ili doživotna robija. Najstroža sankcija, ipak, ne preti 38-godišnjem napasniku iz Šapca, koji je osuđen na 12 godina zatvora iako je silovao 12-godišnju devojčicu. Prema rečima Vanje Macanović iz Autonomnog ženskog centra, sud je dosudio maksimalnu kaznu za obljubu nad maloletnim detetom, kako je Više tužilaštvo klasifikovalo ovo delo.

- Nikom nije jasno zašto delo nije kvalifikovano kao silovanje, jer tada bi mogao da bude osuđen na doživotni zatvor kao maksimalnu kaznu - kaže Macanović.

Vanja Macanović, Foto Printskrin

U javnosti se čuje i pitanje da li je i za silovanje odraslih, a ne samo za silovanje dece, potrebno uvesti doživotni zatvor. Pravni stručnjaci kažu "da bi ovo rešenje bilo loše", jer u praksi mora da postoji gradacija krivičnih dela na osnovu društvene opasnosti, pa shodno tome i kazni koje su za njih propisane.

- Zaprećene zakonske kazne za dela protiv polne slobode su primerene i ne bi trebalo kreirati kaznenu politiku pod pritiskom javnosti ukoliko se pojavi neki posebno dramatičan slučaj - kaže advokat Jugoslav Tintor.

- Time se remeti odnos zaprećene kazne u odnosu na druga krivična dela. Pooštravanje kaznene politike ne podrazumeva nužno smanjenje kriminaliteta u određenoj oblasti, a posebno se pokazalo da u oblasti polnih sloboda počinioce ne odvraća kazna.

Jugoslav Tintor, Foto M. Anđela

Prema Tintorovim rečima, da bismo sprečili višestruke recidive silovatelja trebalo bi raditi na postpenalnom sistemu, kada počinilac izađe iz zatvora. U razvijenim zemljama postoje službe koje se bave resocijalizacijom bivših osuđenika i pružanjem različitih vrsta pomoći, uključujući i pomoć psihijatra i psihoterapeuta, ne bi li se ovi uklopili u zajednicu.

Vanja Macanović dodaje da je Autonomni ženski centar godinama unazad predlagao nadzor za počinioce s poremećajem ličnosti kada izađu na slobodu, po ugledu na neke susedne, ali i evropske zemlje. Npr. Hrvatska je taj nadzor uvela još pre deceniju. Svuda u svetu postoje poverenici kojima su ovakvi ljudi obavezni redovno da se javljaju, bez njihovog znanja ne smeju da se sele, oni vrše iznenadne kontrole...

Kako naglašava naša sagovornica, kazne kod nas sada su strože nego ranije, ali i da je sudska praksa "šarolika i prevashodno zavisi od toga kako tužilaštvo sprovede istragu i kakvu kaznu traži". A tu se dešavaju "gafovi".

Povećan broj krivičnih prijava i, shodno tome, osuda, ona tumači "pažnjom javnosti koju su inicirale brojne prijave devojaka i devojčica poslednjih godina - od školica glume, do škole jahanja".

- Istupanje svih ovih žena i reakcije institucija ohrabrile su druge žene da reaguju i prijave nasilje i silovanje, što je dobro - zaključuje Macanović.

Silovatelj Igor M. juče u centru Beograda, Foto Instagram/serbialive_beograd_rezerva

DVE TREĆINE POVRATNICI

STATISTIKA kaže da su više od 70 odsto silovatelja povratnici. Činjenica je i da su žrtve u 85 odsto prijavljenih slučajeva nepoznate žene.

NEMA OSNOVA ZA PRAĆENjE

KADA silovatelj kod nas izađe iz zatvora, nijedna institucija po sadašnjim propisima nema pravnog osnova da ga prati, jer je on slobodan čovek kao i bilo koji drugi.

- Čak ne mora da se zna ni gde živi, pa to onda otežava posao policiji. Takav je bio slučaj beogradskog napasnika od pre nekoliko godina, koji je po izlasku iz zatvora držao u napuštenoj kući zatočenu kidnapovanu devojku - kaže Macanović, dodajući da je to razlog da se promene propisi.

Foto Ilustracija shutterstock

ŽRTVA OMAMLjENA - NIJE SILOVANjE?!

KAKO je pokazala sudska praksa, pod pojmom - nedozvoljene polne radnje - često potpadaju i klasična silovanja u kojima, kako se navodi "žrtva nije pružala otpor, na primer zato što je bila omamljena, uspavana ili skamenjena od straha". U takvim situacija tužioci i sud delo ne podvode pod silovanje, a kazne su i po pet puta blaže, zbog čega se već godinama bune sve organizacije za zaštitu i pomoć žrtvama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (1)

OTEŽANO DISANJE, GLAVOBOLJE, UBRZAN RAD SRCA... Beograđani se žale na brojne tegobe, lekar objasnio o čemu je reč i kako možemo sebi pomoći