PACIJENT "IZLEČIO" PSIHIJATRE: DR Gordana Glavašević, iz Opšte bolnice u Paraćinu, godinama se bavi pustovanjem vune

Zorana Rašić

23. 04. 2022. u 17:00

ROĐENA je i živi u Nišu, 26 godina radi u Opštoj bolnici u Paraćinu, od toga petnaest u Službi psihijatrije, a pet godina za svoju dušu usavršava stari zanat izrade predmeta od vune pustovanjem i filcovanjem.

ПАЦИЈЕНТ ИЗЛЕЧИО ПСИХИЈАТРЕ: ДР Гордана Главашевић, из Опште болнице у Параћину, годинама се бави пустовањем вуне

Foto Privatna arhiva

Dr Gordana Glavašević je specijalista psihijatrije i mada rođena Nišlijka, ostala je verna gradu na Crnici i svom prvom zaposlenju. Iako u putovanju gubi dosta vremena, poštujući lična i pravila svoje struke, trudi se da nikad tokom dana nema "prazni hod".

Svaki slobodan trenutak popunjava nečim korisnim. Poslednjih nekoliko godina to je ručni rad od pustovane vune. Sa tom tehnikom prvi put se srela na poslu u dnevnoj bolnici psihijatrijske službe.

- Sve nas je obučila jedna pacijentkinja u okviru radne terapije. Kada smo videli neke njene radove, nabavili smo vunu i formirali grupu koja se bavi pustovanjem. Meni je sve to bilo posebno zanimljivo, pa sam ubrzo počela van posla time intenzivnije da se bavim.

Dok sam vežbala i sticala osećaj u rukama, radila sam manje predmete. Posle sam prešla na veće odevne komade. Od kapa, marama, šalova, torbica, stigla sam do prsluka, haljina i kaputa. Sve su to unikatni proizvodi, ručni rad od najkvalitetnijeg prirodnog materijala, pa je takva odeća posebno atraktivna. Sve i da hoću, ne mogu da napravim dve iste haljine - priča Glavaševićeva.

Foto Privatna arhiva

Naša sagovornica objašnjava da nit vune pod mikroskopom liči na riblju kost. Pod pritiskom - valjanjem ili na drugi način, niti se čvrsto povezuju i tako nastaje materijal koji se pre krojenja pegla, a zatim šije kao i svaki druga tkanina. Ona najviše vremena utroši na ređanje vune, jer je neophodno osmisliti dezen i lepo složiti boje. Kod haljina, koje najviše voli da pravi, dezen je obično geometrijski, cvetni ili apstraktan. Zavisno od inspiracije.

- Samo valjanje je fizički dosta naporan posao, ali ako ste uhodani i istrenirani, dovoljan vam je dan. Kako sam mnogo ranije naučila da krojim i šijem, jednostavno sam povezala ta dva zanata. Obrada vune pustovanjem je, inače, davnašnja tradicija. Tako su na selu nastajali šajak, čakšire i kaputi od čoje. Kod vune bitno je da se zna da se prilikom kvašenja skuplja i da predmet uvek može da se reciklira. Ako prsluk ne odgovara, vrlo lako može da postane atraktivna torbica.

Foto Privatna arhiva

Za pola decenije dr Glavašević je pustovanjem izradila nekoliko stotina predmeta, a trenutno kreira modele za prolećnu sezonu. S obzirom na to da voli manuelni rad, u ovom hobiju se našla. Da se ne bavi njime - radila bi svakako nešto drugo jer, i kad odmara, uvek je to aktivan odmor.

- U radu je spas, i to zaista nije samo fraza. Tokom svojih ličnih života, svi mi prolazimo kroz neke teške trenutke. A i globalna situacija je prilično teška, zbog čega je potrebno baviti se i nečim drugim, a ne samo osnovnom profesijom ili onim što svakodnevno radimo. Hobi će nas oplemeniti i skrenuti nam pažnju od neprijatnih i turobnih misli. Bez obzira na to da li je u pitanju baštovanstvo, gajenje životinja, ručni rad, šta god, hobi je važan za mentalno zdravlje svakog čoveka, posebno u sklopu nekog oporavka i rehabilitacije.

Foto Z. Rašić

Radna terapija zbog toga je sastavni deo lečenja pacijenata sa psihijatrijskim poremećajima, podseća dr Gordana Glavašević. Tako se uvežbava manuelna preciznost, ali i koncentracija koju ti pacijenti često nemaju. Treniraju se efikasnost i istrajnost da se nešto privede kraju, bez odustajanja. Kod neuroloških pacijenata, kad je motorika oslabljena, bilo koji ručni rad koji zahteva spretnost popravlja stanje tokom rehabilitacije.

Foto Z. Rašić

STARI ZANAT POTEKAO IZ AZIJE

Pustovanje vune, kao drevna tehnika za izradu tkanine, poslednjih godina ponovo oživljava. Mnoge žene savladavaju na radionicama taj stari zanat jer u njemu pronalaze dodatni izvor prihoda. Ovaj način obrade vune potiče iz Azije. U Evropu su ga doneli nomadski narodi koji su gajili ovce. Znanje se potom generacijama prenosilo sa kolena na koleno. Za pustovanje, u Srbiji se koristi domaća i uvozna merino vuna, a tehnika se osavremenjava dodavanjem niti viskoze ili svilenih niti.

NAUČILA DA VEZE, HEKLA I PLETE

Za ovaj stari zanat manuelna spretnost i kreativnost vrlo su bitni, a dr Glavašević je još kao devojčica zavolela sve ručne radove. Od bake je u osnovnoj školi naučila vez, heklanje i pletenje, a u srednjoj, zahvaljujući tetki, savladala je krojenje i šivenje. Iako vuna može i da se plete, pustovanje je nešto drugo. Odabrana vuna se najpre kida na komade i ređa, boje se slažu prema zamisli. Tako naslagan materijal se potom kvasi toplom vodom i sapunicom, a zatim valja između dve folije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili