KARLOVAČKI RASADNIK PRAVOSLAVLJA: Bogoslovija u varošici podno Fruške Gore priprema se za obeležavanje punih 230 godina od nastanka

Jovanka SIMIĆ

20. 03. 2022. u 08:00

NA vekovnoj mapi našeg trajanja Sremski Karlovci su jedno od najsvetlijih središta srpske duhovnosti i baš ovde pre 230 godina osnovana je Bogoslovija, najstarija škola za obrazovanje sveštenika pravoslavne vere. Bilo je to u burnom vremenu u Ugarskoj u kojem su Srbi severno od Save i Dunava morali grčevito da brane ono što im je najsvetije - pravo na ime svoje nacije, jezik i veru.

КАРЛОВАЧКИ РАСАДНИК ПРАВОСЛАВЉА: Богословија у варошици подно Фрушке Горе припрема се за обележавање пуних 230 година од настанка

Bogoslovija u Sremskim Karlovcima / arhiva Bogoslovije

Od tada do danas, uprkos trnovitom istorijskom putu, sremskokarlovačka Bogoslovija odnegovala je oko četiri hiljade sveštenoslužitelja Srpske pravoslavne crkve i njenog naroda.

Osnovatelj prve srpske pravoslavne bogoslovije bio je jedan od najmudrijih prečanskih Srba, mitropolit Stefan Stratimirović (1757 - 1836) koji je tri godine pre bogoslovske škole utemeljio i najstariju gimnazijsku školu u Srba - Karlovačku gimnaziju.

Stratimirović, đak čuvenog bogoslova i istoričara arhimandrita Jovana Rajića, na čelu Karlovačke mitropolije proveo je 46 godina upravljajući crkvenim životom Srba razumno i energično. Krasio ga je i diplomatski dar te je umeo vešto da se odupre vladarima Austrije kada bi njihove želje bile suprotne interesima srpskoga naroda i crkve. Odbio je da ćirilicu zameni latinicom, a nije prihvatio ni uvođenje gregorijanskog kalendara. Nije se, međutim, mirio ni sa Vukovom azbukom. Izbacivanja starih ćiriličkih slova i uvođenje slova "J" doživljavao je kao napuštanje pravoslavlja i pokatoličavanje.

Istoričar i direktor sremskokarlovačkog Arhiva SANU dr Žarko Dimić ističe da je Stratimirović potpuno bio posvećen prosvećivanju svog naroda, pa je pored Karlovačke gimnazije i Bogoslovije, njegovom zaslugom osnovana i Srpska pravoslavna gimnazija u Novom Sadu.

Naročito važnim dr Dimić naglašava podatak da je uz dve visokoškolske ustanove u Sremskim Karlovcima, mitropolit 1797. osnovao i blagodjelanije za izdržavanje siromašnih ali darovitih đaka iz vaskolikog Srpstva.

- U zahtevu caru Leopoldu Drugom, sažeto su iznesene sve žalbe pravoslavnih i njihovi zahtevi, radi regulisanja položaja Crkve i srpskog naroda u Kraljevini Ugarskoj i Hrvatskoj.Istaknuto je i da se time nameće kao neophodno osnivanje svešteničkog seminara (škole), da taj seminar treba podići u Karlovcima, u duhovnom sedištu srpskog naroda, te da je visoki erar već odobrio potrebna novčana sredstva za njegovo podizanje. Car je ovaj predlog srpskog Sabora prihvatio, no iz političkih i drugih razloga odugovlačio je, da bi konačno karlovačko klirikalno učilište počelo sa radom 1. (14) februara 1794. godine - objašnjava istoričar Dimić.

Bogoslovija je počela sa radom u jednoj učionici zgrade tadašnje Normalne škole. Školska godina trajala je od februara do 1. avgusta 1794. godine. Nastavu je izvodio mladi kaluđer protosinđel Petar Vidak za 30 đaka, uzrasta od 17 do 26 godina. Došli su iz seoskih i gradskih škola ali i iz gimnazija u Oseku, Segedinu, Šopronu, Kečkemetu... Isprva je školovanje trajalo dve godine da bi se od školske 1825/1826. godine produžilo za godinu.

Bogoslovija u Sremskim Karlovcima / arhiva Bogoslovije

U učilištu su predavani predmeti: slovenska gramatika sa vežbama, dogmatsko bogoslovlje, pastirsko bogoslovlje, polemičko i moralno bogoslovlje, crkvena istorija, crkvena retorika sa vežbama, katihetika, pedagogija i metodika, tumačenje nedeljnih i prazničnih jevanđelja.

Školske 1891/1892. godine bogoslovsko učilište prešllo je u nove prostorije zgrade zadužbine braće Anđelić, patrijarha Germana i brata mu protojereja Stefana Anđelića. U ovoj zgradi podignutoj za potrebe Gimnazije i Bogoslovije bilo je određeno severoistočno krilo za Bogosloviju sa četiri učionice, profesorskom zbornicom, sobom za rektora, bibliotekom i stanom za poslužitelja. Veliku svečanu salu koristili su prema potrebi i gimnazijalci i bogoslovi.

Bogoslovija je danas smeštena u nekadašnjem zdanju Crkveno-narodnih fondova, jednoj od najznačajnijih i najvrednijih građevina u starom jezgru Sremskih Karlovaca. Podignuta je pod pokroviteljstvom patrijarha Georgija Brankovića za potrebe Crkveno-narodnih fondova 1902. godine, po projektu arhitekte Vladimira Nikolića, koji je na prelomu vekova projektovao najvelelepnije sremskokarlovačke građevine.

To zdanje danas nosi ime Svetog Arsenija, drugog arhiepiskopa srpskog, svojevremeno najvećeg podvižnika u žičkom bratstvu i najodgovornijeg učenika Svetog Save. U ovoj instituciji na čelu sa rektorom Jovanom Milanovićem, trenutno je 115 bogoslova. Većina njih će po završetku petogodišnjeg obrazovanja nastaviti školovanje na nekom od bogoslovskih fakulteta,a značajan broj njih će uporedo studirati i neku od humanističkih nauka.

- Zadatak Srpske pravoslavne bogoslovije "Sveti Arsenije Sremac" je da na temeljima tradicije naše bogoslovije vaspitavamo dobre ljude i buduće erudite čija uloga neće biti samo da obavljaju sveštene radnje nego da imaju i određenu ulogu promovitelja kulture, istorije i duhovnosti našeg naroda - naglašava rektor Milanović, i sam nekadašnji đak ove Bogoslovije, zatim student Bogoslovskog fakulteta u Beogradu i postdiplomac u Parizu.

ZDRAVI DUŠA I TELO

MATURANTI Bogoslovije su poliglote sa kvalitetnim znanjem latinskog, grčkog, staroslovenskog, ruskog, engleskog i, naravno, srpskog jezika. Izuzetni su poznavaoci nacionalne,opšte, biblijske kao i istorije hrišćanske crkve. Imaju i zavidno znanje iz pedagogije i psihologije i logike. Informatiku izučavaju dve godine, a u vannastavnim aktivnostima upražnjavaju duborez, veb dizajn i pčelarstvo. A,8. februar ove godine, karlovački bogoslovi upamtiće kao dan velikog pomaka na polju brige o telesnom zdravlju jer je proradila vežbaonica (teretana). Bogoslovi u prošlom i pretprošlom veku imali su sličan predmet - "Higijena i dijetetika."

BLAGOSLOV DO CETINjA

REKTOR sremskokarlovačke Bogoslovije Jovan Milanović često naglašava svojim učenicima da je tradicija ove škole duboko povezana sa prizrenskom, beogradskom, bogoslovijom u Krki i Foči kao i sa bogoslovijom na Cetinju. Ističe i da Sremski Karlovci i Cetinje imaju blagoslov da budu povezani jakim duhovnim vezama. Mošti Svetog Arsenija Sremca nalaze se upravo u Crnoj Gori, u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada, a Sveti Petar Cetinjski hirotonisan je u Sremskim Karlovcima. Bogosloviju u Sremskim Karlovcima završili su mnogi bogoslovi, a između ostalih i sveštenomučenik Risto Jaramaz, čije se svete mošti nalaze u manastiru Kosijerevo.

BURNA ISTORIJA

OD osnivanja 1794. Bogoslovija je školovala sveštenstvo u nizu od 76 godina a zatim je ugašena. Ponovo je zaživela 1875. godine. Zabeleženo je da je najveći uzlet ostvarila u drugoj polovini 19. veka pod upravom rektora Ilariona Ruvarca. U to vreme Jovan Živković bio je jedan od uvaženih profesora. Uoči Prvog svetskog rata 1914. godine ugarske vlasti ukinule su školu. Posle rata bogoslovija se, kao i patrijaršijski presto, seli u Beograd, gde kasnije prerasta u Bogoslovski fakultet. Godine 1964. godine ponovo se osniva bogoslovija u Karlovcima i uzima ime Svetog Arsenija Sremca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije