MAJKE TVRDE: NISMO SMELE NI DA DOJIMO! Standardi nege porodilja i novorođenčadi značajno opali tokom pandemije u celom regionu

J. Ž. S.

24. 01. 2022. u 13:10

GOTOVO 70 odsto porodilja prijavilo je da im tokom pandemije virusa korona nije bio omogućen podoj bebe odmah posle porođaja, pokazalo je istraživanje u kome je učestvovalo 21.027 žena, a koje su prinove dobile posle 1. marta 2020. godine.

МАЈКЕ ТВРДЕ: НИСМО СМЕЛЕ НИ ДА ДОЈИМО! Стандарди неге породиља и новорођенчади значајно опали током пандемије у целом региону

Foto P. Milošević

Podaci ukazuju da su u poslednje dve godine u Srbiji veoma retko primenjivani standardi kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi koje je propisala Svetska zdravstvena organizacija.

Pomenuta studija "Porođaj tokom pandemije" je prva koja je sprovedena u 12 zemalja evropskog regiona SZO i pokazala je da su u srpskim, ali i u porodilištima zemalja sa višim životnim standardom, tokom prve godine pandemije, mnogi aspekti kvaliteta nege bili ispod propisanih, a posebno oni koji se odnose na brigu i poštovanje.

Pored osnovnih uslova prilikom porođaja i posle njega, kao što su lekovi za ublažavanje bolova, sloboda kretanja i podoj posle poroda, ženama su se, kako se tvrdi, kršila i neka zakonska prava. Kod 69,2 odsto žena nije tražen pristanak za upotrebu instrumenata, poput forcepsa i vakuuma, pri vaginalnom porođaju, a njih 75,1 procenat nije informisano o mogućim kliničkim znacima opasnosti za porodilje od strane medicinskog osoblja.

- Osim problematičnog odnosa prema porodiljama, ženama prilikom porođaja često nije dostupan ni adekvatan smeštaj. Čak 70,5 odsto se požalilo na neadekvatnu organizaciju soba za porođaje, a 72,4 na neprimerenu organizaciju bolničke sobe - kaže Jovana Ružičić iz Centra za mame, govoreći o problemima u našoj zemlji.

Porodilje su zamerile što su im kupatila često neočišćena ili neadekvatno opremljena, kao i na nepostojanje bar jednog funkcionalnog i lako dostupnog lavaboa za pranje ruku, sa sapunom i vodom, blizu sobe ili u njoj. Gotovo 24 odsto žena smatra da se prema njima nije postupalo dostojanstveno, 12,5 procenata je pretrpelo fizičko, verbalno ili emocionalno zlostavljanje, a 2,4 odsto je za bolji tretman moralo da da mito.

- Očekivano, primećene su velike nejednakosti između zemalja evropskog regiona SZO.

Kreatori politika, istraživači i zdravstveni radnici su dužni, ne samo da poboljšaju opšte zdravlje stanovništva, već i da smanje ili eliminišu razlike u zdravlju na osnovu etničke pripadnosti, socioekonomskog statusa i drugih društvenih faktora - kaže Ružičić.

Ona naglašava da je tokom pandemije, čak i među zemljama evropskog regiona SZO smanjeno korišćenje zdravstvenih usluga za majke i novorođenčad, povećan broj mrtvorođenih, urađeno je više carskih rezova i indukcija porođaja, smanjeno prisustvo ili potpuno odsustvo porodice, primećena je i slaba podrška za dojenje i pojačani anksioznost i stres majke.

ANESTEZIOLOZI

RUŽIČIĆEVA naglašava da je zdravstvenom sistemu u svakoj zemlji bilo potrebno vreme da se adaptira na promene koje je donela pandemija. Na primer, anesteziolozi su delom bili nedostupni za davanje epiduralne anestezije zato što je veliki broj njih prebačen u kovid-bolnice, gde je potreba za njima bila prioritetna.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUS, OLIMPIJSKI ŠAMPION, ŠOKIRAO SVET: Oni koji dele sankcije Rusima - ovo nisu mogli ni da sanjaju