OPEN DATA HAB: Novo mesto za razmenu ideja i aplikacija

Tanjug

21. 12. 2021. u 18:05

U BEOGRADU je danas predstavljena platforma Open Data Hab koja će, kako je rečeno, biti novo mesto za razvoj ideja i aplikacija, kao i za razvoj digitalne industrije u Srbiji.

ОПЕН ДАТА ХАБ: Ново место за размену идеја и апликација

Foto Tanjug

Na predstavljanju Open Data Hab-a govorio je direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović koji je rekao da će ta platforma predstavljati važan korak u digitalnoj transformaciji u Srbiji.

-U kontekstu četvrte industrijske revolucije otvoreni podaci su nezamenljivi javni resurs koji ukoliko se koristi u svom punom kapacitetu može dominantno doprineti društvenom razvoju, ekonomskom napretku, kao i transparentnoj i efikasnoj javnoj upravi u koju građani imaju puno poverenja, rekao je Jovanović.

Istakao je da je otvaranje i upotreba otvorenih podataka jedan od prioriteta Vlade Srbije i dodao da njihova upotreba podrazumeva kreiranje novih vrednosti i znanja u korist države i društva.

-Zahvaljujući otvorenim podacima, procesi donošenja odluka postaju pouzdaniji, kreiraju se moderne javne politike, unapređuje se kvalitet građana na svakodnevnom nivou, razvija se privreda, vrše se najrazličitija naučna istraživanja, uključujući i ona koja doprinose razvoju veštače inteligencije, naveo je Jovanović.

Ukazao je da je Vlada Srbije 2019. godine donela Strategiju razvoja veštačke inteligencije za period do 2025. godine i naveo da je tako postala jedna od 26 zemalja u svetu i prva zemlja u regionu jugoistočne Evorpe koja je prepoznala značaj napretka na polju veštačke inteligencije.

Jovanović je naveo da je u skladu sa Strategijom početkom ovog meseca puštena u rad nacionalna platforma za veštačku inteligenciju u državnom Data centru u Kragujevcu.

-Platforma će biti na raspolaganju državi, lokalnim samoupravama, našim inovativnim startap kompanijama, kao i tehničkim fakultetima, naučno-tehnološkim parkovima i institutima, među kojima je Institut za veštačku inteligenciju koji je osnovan ove godine, rekao je Jovanović.

Dodao je da će besplatan i blagovremeni pristup toj platformi omogućiti našim preduzetnicima i naučnicima da naprave još brži i snažniji proboj na polju tehnoloških inovacijama.

Jovanović je poručio da dalji tehnološki razvoj "leži" i u otvorenim podacima, dodajući da su oni ključni resurs koji bi startapovi mogli da koriste za razvoj inovativnih proizvoda i usluga, a čime bi se, dodaje, uticalo na privredni rast i modernizaciju čitave ekonomije.

-Podaci su jedan od najvažnijih segmenata digitalne transformacije javne uprave koja je jedan od strateških prioriteta Vlade Srbije. Podaci predstavljaju znanje koje država ima, ona to znanje treba da koristi kako bi donosila bolje odluke i strategije, kreirala javne politike i kontinuirano unapređivala usluge koje pruža građanima, naveo je Jovanović.

Istovremeno, dodaje, ti podaci predstavljaju javno dobro, što znači da mogu da ih koriste svi - akademski sektor, civilni sektor, privreda, ali i obični građani.

-Open Data Hab će kao mesto susreta razmene znanja i iskustva, pomoći da potencijalni korisnici otvorenih podataka, članovi startap zajednice, ali i akademski i civilni sektor, uvide i adekvanto iskoriste brojne prilike koje se javljaju u oblasti otvorenih podataka, objasnio je Jovanović.

Najavio je da će rekonstrukcijom zgrade Ložionica, taj trenutno virtuelni Open Data Hab dobiti i svoj prostor.

Predstavljanju Open Data Haba prisustvovala je i ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Srbiji Šan Meklaud koja je kazala da će taj hab biti virtuelni prostor za razvoj digitalne industrije i upotrebu otvorenih podataka.

Istakla je da je od osnivanja Kancelarije za IT i eUpravu, Srbija mnogo uradila po pitanju digitalizacije i izrazila zadovoljstvo što je Vlada UK od prvog dana uz Kancelariju i što je podržala njene napore i uspehe.

Navela je da su neki do projekata na kojima su Kancelarija i Vlada UK radile zajedno: projekat digitalne transformacije vredan dva miliona evra, razvoj servisa e-beba, registracija imovine, razvoj elektronskih servisa za privredu...

Dodala je da su sa Ministarstvom za obrazovanje kroz projekat "Škola za 21. vek" uveli mikrobitove u sve škole u Srbiji i time omogućili da deca kroz razvoj digitalnih veština razvijaju i kritičko mišljenje i kreativnost.

-U otvorene podatke smo krenuli od nule, a danas uz našu i uz pomoć UNDP-a imamo više od od 1.200 setova podataka koje su objavili kako nacionalne tako i lokalne institucije. Time smo omogućili građanima da imaju bolji uvid u rad organa javne uprave, ali smo im olakšali da obave svoje svakodnevne aktivnosti i poslove, navela je Meklaud.

Ona je navela da su neki od primera upotrebe otvorenih podataka kada gledamo kada će doći sledeći autobus, gde su najmanje gužve u gradu, koliki je broj zaraženih ili kakav je kvalitet vazduha.

Ukazuje da podaci mogu biti otvreni samo ako insitucija otvori podatak i učini ih dostupnim.

Istakla je da je vrednost britanske industrije otvorenih podataka, u kojoj radi desetine hiljada ljudi, procenjena na 88 milijarde evra.

Predstavnica UNDP-a Jelena Ružičić kazala je da je UNDP zajedno sa Vladom Srbije i Vladom UK radio na digitalnoj transformaciji Srbiji, ali i podizali ekosistem otvorenih podataka.

Navela je da se danas preko Open Data Hab-a uspostavlja jedno zajedničko mesto koje treba da pomogne u kreiranju inovativnih usluga, novih startap kompanija i novih radnih mesta.

Direktor eKG infodata Kragujevac Zoran Ðorović istakao je da je kod razvoja otvorenih podataka važno da donosioci odluka i zaposleni u javnoj administraciji prepoznaju značaj otvorenih podataka.

-Prepoznajemo vrednost ovog haba kao mesto na kojem treba da razmenimo informacije, gde treba da naučimo nešto novo, gde treba da dobijemo povratnu informaciju od privatnog sektora, od pojedinaca, od medija i drugih, da bi naši podaci bili na najbolji način otvoreni i upotrebljivi u kasnoj obradi, zaključio je Ðorović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije