ISTORIJSKI DODATAK - SDB ZATVARA KRUG: Beogradski intelektualci najopasniji državni neprijatelji

I. M.

12. 10. 2021. u 17:14

NOVOSTI u svom „Istorijskom dodatku“ nastavljaju sa dugo prećutkivanim temama iz novije političke istorije koje na određen način i danas izazivaju raznorazne kontraverze i otpore.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - СДБ ЗАТВАРА КРУГ: Београдски интелектуалци најопаснији државни непријатељи

Arhiva

Proklamovana liberalizacija posle Brionskog plenuma i pada Aleksandra Rankovića, nije značila suštinsku demokratizaciju društva već samo liberalnu fasadu, budući da se režim vraćao oprobanim metodama čvrste ruke kada bi osetio da bi mogli biti ugroženi ili poljuljani temelji monopola Komunističke partije na vlast ili tekovine revolucije. Međutim, specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada, davao je šansu nekim vrstama društvenog otpora i samim tim uslovljavao uspostavlje sistema „kontrolisane slobode“, gde su se smenjivali periodi liberalizacije i „čvrste ruke“. U svakom slučaju politička represija u Srbiji i Jugoslaviji nije predstavljala incidentnu ili sporadičnu pojavu. Uz vladajuću ideologiju i kult ličnosti, predstavljala je jedan od stubova nedemokratskog društvenog projekta.

Svaka vrsta opozicije, nezavisnog i kritičkog mišljenja bila je pod strogom kontrolom Službe državne bezbednosti, tužilaštva, sudova, a podbno partijskih institucija. Na delu je bila premisa boljševičke političke kulture: „politički protivnik – državni neprijatelj“. Vremenom su su se samo menjali metodi i oblici političke represije koji su zavislili od odnosa snaga republičkih birokratija a i od složenih faktora faktora spoljne politike.

SVEDOČANSTVO o ukupnoj političkoj atmosferi u zemlji, daje tajni izveštaj Službe bezbednosti Srbije, koji obuhvata period od 1968. do 1972. godine, od junskih studenskih demonstracija do pada srpskog partijskog „leberalnog“ rukovodstva.

U fokusu interesovanja službe bezbedosti nalaze profesori beogradskog Filozofskog i Pravnog fakulteta, zatim lideri studenskog pokreta, redakcije „Studenta“, „ Ježa“ i „Književnih novina“, grupa intelektualaca poznata kao „siminovci“ Dobrica Ćosić, Bririslav Mihajlović Mihiz, Dejan Medaković, Vojislav Đurić, Žika Stojković... Operatvci ove službe nisu zaboravili ni preživele stare političke protivnike grđanske i monrahističke protivnike, kao ni otpadnike iz svojih redova Vladu Dapćevića i Milovana Đilasa..

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

POLICIJA BLOKIRA PRILAZ: Stigao bager u dvorište kuće gde je nestala mala Danka (FOTO/VIDEO)