OVA NAVIKA VAM POVEĆAVA RIZIK OD DEMENCIJE: Nova istraživanja pokazuju da san ima bitan uticaj

ČESTO dnevno dremanje kod starijih osoba povezano je sa značajno većim rizikom od razvoja demencije, sugeriše nova studija. Istraživanje sugeriše da bi navika popodnevnog dremkanja mogla biti rani pokazatelj kognitivnog pada, a ne samo bezopasna navika, izveštava Science Alert .

ОВА НАВИКА ВАМ ПОВЕЋАВА РИЗИК ОД ДЕМЕНЦИЈЕ: Нова истраживања показују да сан има битан утицај

FOTO: Depositphotos/konstantynov

Naučnici predvođeni psihologom Adamom Spirom sa Univerziteta Džons Hopkins analizirali su podatke od 995 ljudi starijih od 65 godina, prikupljene putem Nacionalne studije o zdravlju i starenju (NHATS).

Na početku praćenja, nijedan od učesnika nije imao znake demencije. Tokom prosečnog perioda od pet godina, 417 učesnika, odnosno 41,9 odsto, razvilo je moguću ili verovatnu demenciju.

Nakon što su uzeli u obzir faktore kao što su starost, pol, obrazovanje i razne zdravstvene navike, istraživači su otkrili da ljudi koji dremaju svaki dan ili skoro svaki dan imaju 48 procenata veću stopu demencije u poređenju sa onima koji to ne čine.

Slično tome, nevoljno dremanje je povezano sa 39% većim rizikom. Analiza objavljena u časopisu „The Journals of Gerontology“, serija A, takođe je pokazala da kraći odmor, do 30 minuta, nosi 40% veći rizik od demencije u poređenju sa ljudima koji ne spavaju tokom dana.

Dvosmerna veza

Važno je naglasiti da studija ne dokazuje da dremanje uzrokuje demenciju. Veza je verovatno složenija i mogla bi biti dvosmerna.

- Češće dremanje bi moglo biti pokazatelj promena u mozgu, a ne nužno i uzrok njihovih promena koje dovode do demencije - kaže Spira.

Drugim rečima, neurološke promene koje narušavaju kognitivne funkcije takođe mogu izazvati povećanu pospanost. U ovom slučaju, često dremanje nije uzrok, već simptom postojećih promena u mozgu.

Uticaj noćnog sna

Dremanje tokom dana često služi kao način da se nadoknadi loš noćni san, ali takođe može da poremeti noćni odmor.

Istraživački tim je uzeo u obzir ove faktore. U analizi su prilagodili podatke kako bi isključili efekte trajanja noćnog sna, dnevne pospanosti i rizika od apneje.

Rezultati su pokazali da je veza između čestih, nenamernih i kratkih dremki i rizika od demencije ostala statistički značajna.

Indikator potencijalnog rizika

Iako priroda ove veze još nije u potpunosti shvaćena, istraživači se nadaju da će dalja istraživanja pružiti konkretne odgovore.

Ako se veza potvrdi, praćenje navika dremke moglo bi postati koristan alat u prevenciji demencije.

- Ako budući dokazi potvrde uzročno-posledičnu vezu, dremka tokom dana mogla bi postati još jedan modifikovani faktor rizika u primarnoj prevenciji demencije kod starijih osoba - kažu istraživači.

- Čak i ako veza nije uzročno-posledična, navike dremke mogu poslužiti kao koristan pokazatelj budućeg rizika od demencije. Ovo bi pomoglo da se studije prevencije usmere na grupe visokog rizika - zaključuju oni u radu.

(Index hr)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

LISICE UMESTO NAJVAŽNIJEG OBROKA: Hofman uhapšen dok je doručkovao