NE SLUŠAJTE UVEK TELO Upozorenje stručnjaka: Sa godinama osećaj žeđi slabi, pazite koliko vode pijete

VISOKA spoljna temperatura posebno može biti opasna za starije osobe, jer njihov organizam drugačije reaguje na gubitak tečnosti nego kod mlađih ljudi.

НЕ СЛУШАЈТЕ УВЕК ТЕЛО Упозорење стручњака: Са годинама осећај жеђи слаби, пазите колико воде пијете

Foto: Leung Cho Pan / Panthermedia / Profimedia

Sa godinama osećaj žeđi postaje slabiji, bubrezi teže čuvaju vodu, a mnogi uzimaju lekove koji dodatno povećavaju izlučivanje tečnosti. Zbogtoga dehidracija može da nastane postepeno i gotovo neprimetno, a da seprvi simptomi jave tek kada je organizam već ozbiljno iscrpljen.

Lekari upozoravaju da mnogi stariji ne osećaju potrebu da piju vodu sve dok se ne pojave vrtoglavica, slabost ili malaksalost. Međutim, u tom trenutku dehidracija je već uzela maha. Zbog toga je važno da unos tečnosti bude redovan i kada žeđ izostaje.

Posebno su ugroženi stariji od 75 godina, osobe koje žive same, oboleli od dijabetesa, bolesti srca i bubrega, pacijenti sa demencijom ili Parkinsonovom bolešću, kao i oni koji uzimaju diuretike ili laksative. Veći rizik postoji i kod osoba koje zbog inkontinencije namerno piju manje vode kako bi ređe odlazile u toalet.

Dehidratacija ne izaziva samo osećaj žeđi. Kod starijih se često ispoljava sasvim drugačije - pojavljuju se umor, pospanost, glavobolja, suva usta, tamna mokraća, grčevi u mišićima, pad krvnog pritiska pri ustajanju, nesiguran hod, konfuzija ili iznenadna razdražljivost. Kod pojedinih osoba može doći i do ubrzanog rada srca, pogoršanja rada bubrega ili povećanog rizika od tromboze.

Zbog vrtoglavice i slabosti povećava se i opasnost od padova, koji kod starijih često dovode do preloma kuka i drugih ozbiljnih povreda.

Zato stručnjaci naglašavaju da je prevencija dehidratacije jedan od najvažnijih načina očuvanja zdravlja tokom leta. Ovo su uputstva koja bi trebalo da sledite.

 

U razmacima

Pijte vodu u pravilnim razmacima. Nemojte čekati da osetite žeđ. Najbolje je popiti nekoliko gutljaja vode na svakih sat do dva. Uvek imajte flašicu ili čašu vode pri ruci. Kada je voda vidljiva i lako dostupna, veća je verovatnoća da će biti popijena.

 

Povećan unos

Povećajte unos tečnosti tokom velikih vrućina. Ako nema ograničenja zbog bolesti srca ili bubrega, leti je potrebno unositi više tečnosti nego tokom hladnijih meseci.

 

Izbor hrane

Birajte namirnice bogate vodom. Lubenica, dinja, krastavac, paradajz, breskve, kajsije i drugo sezonsko voće i povrće doprinose unosu tečnosti.

Znojenje

Izbegavajte boravak napolju između 10 i 17 časova. U tom periodu gubitak tečnosti znojenjem je najveći. Nosite laganu, svetlu odeću i boravite u rashlađenim prostorijama. Time se smanjuje pregrevanje organizma.

 

Lekovi

Ako uzimate diuretike, ne menjajte terapiju na svoju ruku. Tokom velikih vrućina razgovarajte sa izabranim lekarom da li je potrebno prilagođavanje režima uzimanja lekova.

 

Samoća

Članovi porodice treba da obrate pažnju na starije koji žive sami. Redovni telefonski poziv ili kratka poseta tokom vrelih dana mogu pomoći da se na vreme uoče prvi znaci dehidratacije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZAŠTO SE SUPROTNOSTI RETKO PRIVLAČE? Stručnjaci imaju odgovor - evo zbog čega tražimo sebi slične