NIJE POENTA U BROJANJU KALORIJA Savet stručnjaka: Jedite hranu koja prija stomaku, i drži sitost

POSLEDNjIH meseci sve više svetskih nutricionista skreće pažnju na načinishrane koji se ne zasniva na strogim zabranama, brojanju kalorija iliizbacivanju čitavih grupa namirnica.

НИЈЕ ПОЕНТА У БРОЈАЊУ КАЛОРИЈА Савет стручњака: Једите храну која прија стомаку, и држи ситост

yelenayemchuk

 Umesto toga, preporučuje sesvakodnevno povećanje unosa prehrambenih vlakana kroz prirodne namirnice - voće, mahunarke i drugo povrće, integralne žitarice, orašaste plodovei semenke. Ovakav pristup sve češće se preporučuje kao jednostavan načinda se poboljša zdravlje creva, lakše kontroliše telesna težina i smanjirizik od brojnih hroničnih bolesti.

Prehrambena vlakna predstavljaju deo biljnih namirnica koji se ne vari u tankom crevu, ali imaju važnu ulogu u radu digestivnog sistema. Ona podstiču pravilan rad creva, hrane korisne bakterije u debelom crevu, usporavaju apsorpciju šećera i doprinose dužem osećaju sitosti. Zbog toga osobe koje svakodnevno unose dovoljno vlakana ređe posežu za grickalicama između obroka, a lakše održavaju i telesnu masu.

Posebno se preporučuje da svaki glavni obrok sadrži bar jednu namirnicu bogatu vlaknima. To mogu biti pasulj, sočivo, leblebije, grašak, ovsene pahuljice, integralni pirinač, heljda, ražani hleb ili sveže sezonsko povrće. Voće je najbolje jesti celo, a ne u obliku sokova, jer se upravo u pulpi i kori nalazi najveći deo vlakana.

Foto: Depositphotos/bit245

Stručnjaci napominju da povećanje unosa vlakana mora da bude postepeno. Ako osoba koja ih do sada nije unosila dovoljno odjednom počne da jede velike količine mahunarki i integralnih žitarica, mogu se javiti nadimanje, gasovi i osećaj težine u stomaku. Zato se preporučuje da se količina vlakana povećava tokom nekoliko nedelja, uz obavezno unošenje najmanje dva litra vode dnevno.

Ovakav način ishrane ne podrazumeva odricanje od mesa, ribe, jaja ili mlečnih proizvoda. Naprotiv, cilj je da se svaki obrok obogati biljnim namirnicama, dok se ultra-prerađena hrana, slatkiši i proizvodi od belog brašna jedu što ređe.

Jelovnik za pet dana

 

 

Foto: pixabay/pexels

Prvi dan

Doručak: pripremite ovsene pahuljice sa čašom jogurta, šakom borovnica ili malina i kašikom mlevenog lana.

Užina: jedna jabuka i desetak badema.

Ručak: grilovana piletina sa kuvanim integralnim pirinčem i velikom salatom od paradajza, krastavca, paprike i zelene salate.

Užina: breskva.

Večera: salata od leblebija, paradajza, krastavca, crnog luka, peršuna i malo feta sira.

Foto: Maciej Bledowski / Alamy / Profimedia

Drugi dan

Doručak: dve kriške ražanog hleba sa mladim sirom, paradajzom i krastavcem.

Užina: kruška.

Ručak: kuvano sočivo sa šargarepom, celerom i lukom, uz zelenu salatu.

Užina: čaša kefira.

Večera: pripremite tunjevinu sa kukuruzom, zelenom salatom, paprikom i maslinama.

Foto: Novosti/AI

Treći dan

Doručak: omlet od dva jaja sa spanaćem i jednom kriškom integralnog hleba.

Užina: šaka oraha i jedna kajsija.

Ručak: ćureći file sa barenim brokolijem, tikvicama i kinoom.

Užina: šljiva ili nektarina.

Večera: salata od pasulja, paradajza, mladog luka i peršuna, začinjena maslinovim uljem i limunovim sokom.

FOTO: Novosti

Četvrti dan

Doručak: grčki jogurt sa ovsenim pahuljicama, semenkama bundeve i svežim jagodičastim voćem.

Užina: pomorandža.

Ručak: pečena riba uz blitvu, kuvani krompir i zelenu salatu.

Užina: šargarepa ili paprika isečena na štapiće.

Večera: varivo od graška sa mnogo povrća.

Foto: pexels.com/Roman Biernacki

Peti dan

Doručak: integralni tost sa avokadom i kuvanim jajetom.

Užina neka bude šaka lešnika i jedna breskva.

Ručak: juneće meso sa povrćem i ječmom.

Užina: čaša kefira.

Večera: velika salata od crvenog pasulja, paradajza, krastavca, rukole, paprike i semenki suncokreta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Šta danas zapravo znači kada kažemo da je nešto „kao domaće“?