ALERGIJSKI MARŠ NA CELOJ PLANETI: Alarmantno - broj onih koji pate od alergija povećava se godišnje do 10 odsto!

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

31. 05. 2023. u 15:00

BROJ osoba koje pate od neke vrste alergije povećava se svake godine za pet do 10 odsto u svim starosnim grupama, a posebno u razvijenim zemljama i gradovima.

АЛЕРГИЈСКИ МАРШ НА ЦЕЛОЈ ПЛАНЕТИ: Алармантно - број оних који пате од алергија повећава се годишње до 10 одсто!

Foto: Shutterstock

S obzirom na ovaj trend, stručnjaci očekuju da bi u dogledno vreme moglo da dođe do toga da svaki drugi stanovnik boluje od neke alergijske bolesti, što zvuči zastrašujuće. Zato je i opravdano govoriti o epidemiji alegijskih bolesti.

U intervjuu za "Novosti" dr Nevena Savić, internista-alergolog kaže da je savremeni i ubrzani razvoj društva, pre svega urbanih sredina imao za posledicu mnoga neželjena dejstva. Među kojima i rast broja alergičnih:

- Činjenica je da pre svega postoji genetska predispozicija za pojavu alergije i na nju još ne možemo da utičemo. Ali, kada je reč o interakciji sa okolinom i te kako možemo. Masovne alergije su direktna posledica ubrzanog stresogenog tempa života, zagađenja životne sredine, aerozagađenja, sve veće konzumacije industrijski prerađene hrane sa mnogo veštačkih dodataka, konzervansa, aditiva, hormona, GMO ishrana, prekomerna primena hemijskih preparata u svakodnevnom životu, higijeni, kozmetici, klimatske promene, klima- uređaje... Aktuelni su nagoveštavanje primene veštačkih mesa i primena insekata u hrani. Hitin u egzoskeletu insekata i te kako je potencijalno alergogen.

* Koje alergološke pacijente najčešće susrećete u ambulanti?

- Nekako s proleća, kada počne sezona cvetanja, povećava se i broj pacijenata u alergološkim ambulantama. Nije ni čudo s obzirom na to da alergijska kijavica, alergijska bronhijalna astma i atopijski dermatitis spadaju u najčešće alergijske bolesti koje se često javljaju i udruženo. Poražavajuća je činjenica da se mnogi pacijenti i dalje samoinicijativno leče i na predlog poznanika, prijatelja ili farmaceuta iz apoteke uzimaju lek. Jer, ako se ove alergije ne leče pravilno i na vreme, javljaju se različite komplikacije i komorbiditeti - sinuzitisi, otitisi a kod nekih i razvoj bronhijalne astme. Pored toga osobe senzibilisane na polene mogu vremenom da postanu alergične na neke vrste voća, med, propolis, biljne tinkture.

 

FOTO: Novosti

dr Nevena Savić

* Zašto alergolozi upotrebljavaju termin alergijski marš?

- Atopijska konstitucija je predispozicija za razvitak različitih alergijskih reakcija i tokom života jednog atopičara u različitim periodima razviće se različite alergijske bolesti ili kod jednog istog pacijenta imaćemo više atopijskih bolesti. U alergologiji je za to poznat termin alergijski marš. Najraniji stadijum alergijskog marša je atopijski dermatitis - ekcem koji se razvija od drugog do dvanaestog meseca života. Podaci pokazuju da je 85 odsto verovatnoća da će dete kojem je dijagnostikovan ekcem dobiti alergijsku kijavicu, a 50 procenata dece sa ekcemom razviće bronhijalnu astmu.

* Dakle, jednom ispoljena alergija u detnjistvu znači stalnu sklonost ka ovoj preteranoj reakciji organizma?

- Da, ali tok je individualan. Dešava se da se disajne tegobe smire nakon završetka puberteta, posle 17. ili 18 godine, da bi se opet pojavile u nekom periodu života posle tridesete kada mogu da se manifestuju nekim novom alergijskim reakcijama tipa koprivnjače. Dakle, činjenica je da pacijente u alergološkim ambulantama najčešće regrutujemo iz ambulanti pedijatrijskih alergologa. Dešava se u poslednje vreme da se na pregled jave pacijenti kod kojih se alergija prvi put javlja u nekim kasnijim godinama, a da je nikada ranije nisu imali. Mada je pre pravilo jednom atopičar, uvek atopičar.

Svi strahuju od anafilaktičkog šoka

* Svi ljudi zapravo kada se pomene alergija imaju prevashodno strah od mogućeg razvoja anafilaktičkog šoka.

- Anafilaktički šok predstavlja najteže urgentno potencijalno životno ugrožavajuće stanje u alergologiji kada je neophodna hitna lekarska intervencija. Zato se pacijentima koji su već preživeli jednu anafilaktičku reakciju savetuje najstrože izbegavanje kontakta sa inkriminisanim alergenom i nošenje injekcije za samopomoć koja sadrži adrenalin. Najčešći alergeni koji potencijalno mogu da dovedu do anafilaktičke reakcije su lekovi, pre svega antibiotici - na prvom mestu penicilinski preparati, kao i lekovi protiv bolova, hrana - ribe, školjke, morski plodovi, orasi, kikiriki, susam, jaja, voće... kao i ubodi insekata.

* Da li imate utisak da su deca sa sela koja su češće u kontaktu sa životinjama manje alergična?

- Rezultati različitih studija su kontradiktorni. Postoji mišljenje da šansa da osoba razvije alergijsku reakciju na neku životinju raste sa vremenom koje provodi sa njim, tako da veterinari i stočari su skloni da razviju alergiju na konje, kravu, ovce kao i druge životinje. Istraživači u laboratorijama razvijaju alergiju na glodare. S druge strane, postoje studije koje pokazuju da deca koja su bila izložena antigenima mačke i psa još dok su bili u materici za vreme trudnoće i u toku prve godine života imaju manju verovatnoću da će razviti alergiju. Deca koja odrastaju na farmama manje su sklona alergijama i astmi, pri čemu se osetljivost na životinje smanjuje sa povećavanjem broja životinja u domaćinstvu. Pri tome oni rastu u ruralnim uslovima, gde je mnogo manje zabeležena stopa povećanja alergijskih reakcija u odnosu na gradove.

* Znači li to da treba nabaviti kućnog ljubimca?

- Pacijentima koji imaju sklonost ka alergijskim bolestima i pozitivnu porodičnu anamnezu posebno na alergiju na životinje ne savetuje se držanje kućnih ljubimaca.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna