POSLE INFARKTA REHABILITACIJU PROĐE TEK TREĆINA: Upozorenje stručnjaka - neophodan je pravilan oporavak kod srčanog udara ili operacije srca

I. Kovačić

21. 08. 2022. u 09:50

PODACI Evropskog udruženja kardiologa pokazuju da svega trećina pacijenata nakon srčanog udara ili operacije na srcu prođe program bolničke rehabilitacije.

ПОСЛЕ ИНФАРКТА РЕХАБИЛИТАЦИЈУ ПРОЂЕ ТЕК ТРЕЋИНА: Упозорење стручњака - неопходан је правилан опоравак код срчаног удара или операције срца

Foto: D. Milovanović

Taj broj bi, upozoravaju stručnjaci, morao da se poveća, jer oporavak nakon infarkta miokarda vođen od strane specijaliste značajno smanjuje verovatnoću od novog udara na kardiovaskularni sistem, koji je naročito sada ugrožen velikom vrućinom.

U intervjuu za "Novosti" dr Mojsije Anđić, kardiolog-internista Instituta za rehabilitaciju, kaže da je cilj stručno vođenog oporavka pacijenata da se smanji smrtnost i da se popravi kvalitet života nakon nekog od kardiovaskularnih događaja:

- U našoj ustanovi kroz program kardiopulmonalne rehabilitacije prolaze pacijenti posle srčanog udara, perkutane revaskularizacije srčanog mišića, hirurške revaskularizacije, korekcije ili zamene zalistaka, posle korekcije kongenitalnih mana srca, kao i transplantacije srca. Takođe, korist od ovog programa imaju i pacijenti sa anginom pektoris, srčanom insuficijencijom, bolestima perifernih arterija, kao i pacijenti sa plućnim bolestima.

* Šta se sve postiže kardiopulmonalnom rehabilitacijom?

- Kao prvo, ona se u svetu i kod nas sprovodi u bolnici, ambulantno ili kombinovano. Pokazalo se da kod pacijenata koji su preležali infarkt miokarda sa revaskularizacijom miokarda ili bez nje, fizički trening, koji je jedan u nizu mera oporavka, smanjuje ukupni mortalitet za 19 odsto, srčani mortalitet za 20 i broj rehospitalizacija u prvoj godini za 31 procenat. Dobar primer je i odvikavanje od pušenja, jer se time smanjuje rizik od ponovne ugroženosti kardiovaskularnog zdravlja za čak 50 odsto.

NEDELjNO 150 MINUTA VEŽBE

* Koliko bi trebalo da vežbaju oboleli od bolesti od srca i krvnih sudova?

- Zavisno od medicinske procene, sadržaj vežbanja može da bude u vidu vežbi istezanja, šetnje, hoda po pokretnoj traci, vožnje bicikla, nordijske šetnje, plivanja. Pri tome, intenzitet treninga je ključna komponenta jer je direktno povezan sa poboljšanjem funkcionalnog kapaciteta i povećanim rizikom od komplikacija. Poželjno je da se fizički trening izvodi duže od 30 minuta, pet puta nedeljno, sa ukupnim vremenom od 150 minuta sedmično. Na početku rehabilitacije trening je manjeg intenziteta i postepeno se povećava sve dok se kardiovaskularni i mišićno-skeletni sistem ne prilagode na trenažni proces.

* Koje još mere oporavka primenjujete?

- Za početak ključno je da se uradi procena stanja i rizika pacijenta za pojavu kardiovaskularnih incidenata tokom rehabilitacije. Zatim, slede saveti u vezi sa fizičkim treningom, ishranom, smanjenja broja kilograma ukoliko je pacijent gojazan. Svim kardiovaskularnim pacijentima se preporučuje da im indeks telesne mase bude manji od 25, kao i da obim struka kod muškaraca ne prelazi 94, a kod žena 80 centimetara. Važna je i kontrola i terapija masnoća u krvi i krvnog pritiska. Oporavak podrazumeva i primenu različitih metoda kontrole mentalnog stresa kao načina prevazilaženja ovog faktora rizika.

* Da li se program oporavka pravi za svakog pacijenta pojedinačno?

- Da. Da bi se odredile individualne aktivnosti pre započinjanja rehabilitacije svaki pacijent mora da bude medicinski evaluiran. To znači utvrđivanje prisustva kardiovaskularnih faktora rizika, komorbiditeta i drugih oštećenja, kao i da li uzima redovno terapiju. Na osnovu anamnestičkih podataka i opšteg kliničkog pregleda, utvrđuje se da li postoje znaci srčane insuficijencije, srčani šumovi ili šumovi nad karotidnim arterijama, status lokomotornog sistema, kao i da li postoje znaci moždanog udara.

Foto: D. Milovanović

dr Mojsije Anđić

* Kako se određuje koliki napor pacijent može da podnese tokom fizičke aktivnosti?

- Dobra procena rizika kardiovaskularnih događaja je ključna i ona ima za posledicu mali broj komplikacija za vreme fizičkog treninga. Osim toga, od velike važnosti za propisivanje fizičkog treninga je anamnestički podatak o stepenu ranije fizičke aktivnosti pacijenta. Radi procene funkcionalnog kapaciteta pre propisivanja fizičkog treninga, koriste se testovi fizičkog opterećenja - standardni ergometrijski ili ergospirometrijski. Kod pacijenata kod kojih nije moguće uraditi ergometrijski test fizičkog opterećenja, koristi se šestominutni test hodom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna