DVE GODINE DO DIJAGNOZE OTEŽANOG GUTANJA: Profesor dr Aleksandar P. Simić, o poremećajima fukncionalnosti jednjaka i mogućnostima lečenja

B. RADIVOJEVIĆ

12. 11. 2021. u 16:13

SAZNANjA o problemu otežanog gutanja i spazma jednjaka značajno su napredovala, ali pojedini segmenti ovih oboljenja i dalje predstavljaju nepoznanicu, pa se u postavljanju dijagnoze dosta "luta", a tegobe koje pacijent ima često pogrešno pripisuju drugim bolestima.

ДВЕ ГОДИНЕ ДО ДИЈАГНОЗЕ ОТЕЖАНОГ ГУТАЊА: Професор др Александар П. Симић, о поремећајима фукнционалности једњака  и могућностима лечења

Foto V. Danilov

U intervjuu za "Novosti", dr Aleksandar P. Simić, hirurg u Klinici za digestivnu hirurgiju - Prva hirurška klinika UKCS, redovni profesor hirurgije i šef Katedre hirurgije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, kaže da se simptomi ovih oboljenja, među kojima su oećaj zastajanja hrane (disfagija), bolovi u grudima i iza grudne kosti, kao i vraćanje sadržaja (regurgitacija), u kliničkoj praksi veoma često pogrešno pripisuju oboljenjima srca ili pluća. Zbog toga bolesnici bivaju podvrgnuti brojnim dijagnostičkim procedurama pre nego što se postavi prava dijagnoza.

Šta podrazumevaju poremećaji funkcionalnosti (motiliteta) jednjaka?

- Oni se definišu kao grupa oboljenja koju karakteriše neadekvatna peristaltika jednjaka i njegova dva mišića stezača (sfinktera) između ždrela i želuca. Ova oboljenja u suštini podrazumevaju svako stanje čiji se simptomi ne mogu dijagnostikovati strukturalnim promenama, odnosno mehaničkom preprekom na jednjaku (karcinomi i suženja jednjaka, velike želudačne kile itd.). Najčešće se u osnovi ovih oboljenja nalazi oštećena inervacija samog jednjaka.

Kako se dijagnostikuje ova grupa oboljenja?

- Poremećaji funkcionalnosti jednjaka se ne mogu uvek sa sigurnošću dijagnostikovati samo na osnovu simptomatologije ili standardne dijagnostike kao što su kontrastna radiografija, gastroskopija ili CT. Nekada je neophodno načiniti merenje pritisaka u telu i sfinkterima jednjaka (manometrija).

Nisu, ipak, sva oboljenja iz ove grupe podjednako česta.

- Među poremećajima motliteta jednjaka najznačajnije i najčešće bolesti su ahalazija i difuzni spazam jednjaka. Ahalazija (nemogućnost opuštanja) predstavlja hronični, motorni poremećaj jednjaka nepoznatog uzroka koji se karakteriše odsustvom peristaltike tela jednjaka i spazmom donjeg ezofagealnog sfinktera (DES), odnosno nemogućnosti da se adekvatno opusti nakon akta gutanja. Ahalazija danas predstavlja oko 80 odsto svih poremećaja motiliteta jednjaka, a javlja se kod 11 od 100.000 stanovnika. Incidenca ahalazije je retka pre adolescencije (pet odsto), ali se povećava sa godinama i najveća je kod bolesnika u šestoj dekadi života.

Na osnovu čega se posumnja na ovo oboljenje?

- Osnovni simptom bolesnika sa ahalazijom je dugotrajno otežano gutanje koje je progresivnog karaktera. Postoji stalan osećaj da se progutani sadržaj zadržava iza donjeg dela grudne kosti, ali i u vratu. Simptomi u svom početku mogu biti nespecifični, kao što je otežano započinjanje akta gutanja ili knedla u grlu, ali se osećaj zastajanja hrane pogoršava tokom vremena. Kod 25 odsto bolesnika javlja se specifičan tip otežanog gutanja koji se naziva paradoksalna. U tom slučaju bolesnici osećaju da im više zastaje tečna nego čvrsta hrana. Otežano gutanje je često praćeno spontanim vraćanjem nesvarene hrane ili tečnosti (regurgitacijom), koja se javlja nakon obroka ili po zauzimanju ležećeg položaja.

Da li takvo stanje prate još neke tegobe?

- Hrana i tečnost se nagomilavaju u jednjaku i bolesnici je često povrate u formi penušavog sadržaja ili nesvarenih zalogaja. Zbog nepravilnih kontrakcija jednjaka uzrokovanih nemogućnošću adekvatnog prolaska hrane kod oko 30 odsto bolesnika se javljaju bolovi iza grudne kosti. Često se javlja i suv kašalj usled prelaska mikročestica hrane u pluća, a mogu se javiti i brohnitis ili zapaljenje pluća. Mnogi pacijenti imaju osećaj gorušice kao posledicu fermentacije nesvarene hrane u jednjaku, što objašnjava zašto se pojedini pacijenti inicijalno pogrešno dijagnostikuju najčešće kao GERB (gastroezofagealna refluksna bolest). Stresna stanja, hladna ili vrela tečnost značajno mogu pogoršati većinu simptoma.

Šta pokazuje praksa, za koliko pacijentu bude postavljena tačna dijagnoza?

- Prosečno trajanje simptoma pre postavljanja prave dijagnoze iznosi oko dve godine, a razlog je najčešće neadekvatno prepoznavanje kliničkih simptoma, tako da u početku mnogi bolesnici budu pogrešno lečeni. Ovo je jedan od osnovnih razloga što simptom otežanog gutanja mora uvek biti lečen od strane visokospecijalizovanih lekara.

Koji je redosled postupaka u lečenju?

- Lečenje ahalazije zasniva se na simptomatskoj terapiji, bez mogućnosti korekcije osnovnog neuromišićnog oboljenja. Cilj lečenja je da oslobodi funkcionalnu prepreku završnog dela jednjaka, čime se poboljšava pražnjenje jednjaka, i omogućava nesmetan prolazak hrane i tečnosti u želudac. Iako postoje još neke metode lečenja koje su značajno manje uspešne, hirurško lečenje presecanjem mišića završnog dela jednjaka i gornjeg dela želuca (Helerova miotomija) predstavlja najefektniji vid lečenja ahalazije.

Da li je i hururgija jednjaka napredovala?

- Danas je "zlatni standard" u lečenju pacijenata sa ahalazijom laparoskopska hirurška procedura koja podrazumeva Helerovu miotomiju, uz dodatak antirefluksne procedure, kako bi se sprečilo vraćanje hrane iz želuca u jednjak. Uvođenjem laparoskopskog minimalno invazivnog pristupa, značajno je smanjen stepen komplikacija i skraćen period oporavka, tako da bolesnici u proseku ostaju u bolnici oko 48 sati nakon operacije. Klinika za digestivnu hiurgiju - Prva hirurška, Univerzitetskog kliničkog centra Srbije već više od 40 godina predstavlja vodeći regionalni centar za lečenje svih oboljenja jednjaka, a po broju i uspešnosti laparoskopskih operacija ahalazije danas se svrastava u sam vrh evropske i svetske hirurgije.

Rekli ste da je i difuzni spazam jednjaka jedno od češćih oboljenja iz ove grupe.

- Drugi najčešći problem funkcionalnih oboljenja jednjaka je difuzni spazam jednjaka (DSJ) koji se karakteriše nekoordinisanim višestrukim istovremenim spazmima, stezanjima tela jednjaka koja su visokih amplituda, dužine trajanja i učestalosti. Dominantni simptomi DSJ su iznenadan jak bol iza grudne kosti, koji je veoma sličan angini pektoris, sa projekcijom u leđa, praćen otežanim gutanjem čvrste i tečne hrane (posebno hladne tečnosti).

Kada ne deluju lekovi - hirurgija

Koliko se razlikuje terapijski pristup između ahalazije i DSJ?

- Lečenje bolesnika sa DSJ treba da bude usmereno ka otklanjanju simptoma bolesti onda kada je srčana bolest definitivno isključena detaljnom dijagnostikom. Takođe je neophodno imati u vidu da je ovo uglavnom bolest starijih osoba, tako da je nophodno dobro proceniti vid njihovog lečenja u odnosu na udružene bolesti. U slučaju da je terapija lekovima kontraindikovana ili nedovoljno efikasna, najbolji vid lečenja predstavlja hirurško presecanje mišića cele dužine jednjaka. Danas se ova procedura najadekvatnije sprovodi minimalno invazivanim torakoskopskim pristupom, bez otvaranja grudnog koša, čime je dramatično smanjen morbiditet i oporavak, samim tim omogućavajući širenje indikacija za operativni zahvat.

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (2)

KOJA JE CENA SLOMLJENOG DEČJEG SRCA? Kako su Hrvati, Bugari i Slovenci rasplakali mališane iz Srbije