SLOVO KOJE ČUVA PRIČU O KRALJU ALEKSANDRU: Između hercegnovskog predanja i istorije, jedna palma čuva sećanje na srpskog vladara (FOTO)

Na stablu palme u hercegnovskom naselju Toplaj još se razaznaje veliko slovo A koje je, prema predanju, urezao kralj Aleksandar Karađorđević pred odlazak u Marsej, oktobra 1934. godine. Taj manje poznat podatak među svim ostalim koji se pamte o kraljevom boravku u ovom gradu, morao bi da bude vidljiviji jer čuva sliku čoveka koji je jednostavno, usred zvaničnog putovanja zastao pored lepog stabla i ostavio znak svog prisustva.

СЛОВО КОЈЕ ЧУВА ПРИЧУ О КРАЉУ АЛЕКСАНДРУ: Између херцегновског предања и историје, једна палма чува сећање на српског владара (ФОТО)

Foto: V.V.

O poslednjem boravku kralja Aleksandra koji je u Herceg Novi doputovao šestog oktobra 1934.  ostali su brojni zapisi, fotografije i uspomene koje čuva manastir Savina. Jedna palma na Toploj čuva skoro zaboravljeno i malo poznato predanje o velikom slovu A urezanom u njeno stablo kraljevom rukom. Ona nastavlja da raste, a to obrise slova polako ublažava. Ako urez postane neprepoznatljiv, izgubiće se vidljivi trag za koji se priča vezuje. Zato raduje nagoveštaj nadležnih u hotelu da će stablo obeležiti  pa će i ovo neobično svedočanstvo gradskog pamćenja postati poznato onima koji sada pored njega prolaze ne sluteći kakvu priču čuva.

Foto: V.V.

A predanje je sačuvano u usmenom kazivanju i u pisanom izvoru. Prenosi ga kompozitor Miloš Raičković već skoro pola veka redovni gost Herceg Novog. On je priču čuo od oca našeg velikog pesnika  Stevana Raičkovića, a njemu je davno ispričao jedan stariji meštanin.  Zabeležila  je ovu storiju i Novljanka, inženjer hortikulture Milica Berberović, u radu „Palme na području Herceg-Novog“, objavljenom u  zborniku za nauku, kulturu i umetnost „Boka“.

Ona opisuje palmu na terasi nekadašnjeg hotela „Centar“ danas  „San rizort“ na Toploj. Svedoči da se  na deblu vidi urezano slovo A i zapisuje lokalnu legendu prema kojoj ga je urezao kralj Aleksandar.  Za pouzdano utvrđivanje trebalo bi istražiti stare fotografije i zapise ako ih ima.  Do tada, predanje bez sumnje zaslužuje da i tako bude sačuvano.

Prema Berberovićevoj, reč je o palmi koja pripada vrsti Washingtonia robusta, vašingtonija robusna, prepoznatljivoj po visokoj, vitkoj silueti i lepezastim listovima. Pre više od desetak godina palma je dostigla visinu od oko deset metara, sa prsnim prečnikom od 90 centimetara. Današnje dimenzije i zdravstveno stanje zahtevaju  novi pregled.

Palme su odavno deo novskog pejzaža. U 17. veku pominje ih turski putopisac Evlija Čelebija, ali među svim stablima, pa i onima koja su preživela najezdu surlaša, izdvaja se palma sa slovom A. Ona je deo inače bogatog sećanja na oktobarski boravak kralja Aleksandra u Boki. Podsetićemo, šestog oktobra, pred ukrcavanje na razarač „Dubrovnik“ u Zelenici, kralj je posetio  manastir Savina.

Foto: V.V.

Po običaju  bokeljskih kapetana poželeo je da se pre plovidbe pomoli i zatraži blagoslov. U manastir je došao sa kraljicom Marijom, knezom Pavlom i kneginjom Olgom. Poseta, paljenje sveća i upisivanje u knjigu posetilaca zabeleženi su i u katalogu Arhiva Jugoslavije. U Savini je i danas obeleženo  sedište na kojem je kralj sedeo. U manastirskom dvorištu postavljena je  spomen-ploča.  Prema jednom predanju, sveće koje je kralj tada prislužio nisu gorele, zvona su se pri odlasku oglasila „na mrtvački“. U opisu koji donosi Arhiv Jugoslavije navedeno je da je Aleksandar sam prihvatio uže i zazvonio, a zvuk je kod prisutnih izazvao nelagodu. Tragedija koja je usledila dala je tim pojedinostima posebnu težinu kobnih nagoveštaja. U ostalim kazivanjima pominju se  reči upućene knezu Pavlu: „Voleo bih da sam se već vratio“, kao i kratko „Ko zna“, kao odgovor na Pavlov pozdrav i  želju za skorim viđenjem.

Možda istrajno vraćanje tim detaljima govori o potrebi ljudi da u onome što  je prethodilo tragediji pronađu znake koji bi je objasnili. Nesrećan ishod kraljevog putovanja u Marsej promenio je način na koji su tumačene njegove reči, postupci, pa i to urecivanje inicijala u stablo palme na Toploj.

Istorijske činjenice ostaju jasne. Kralj je iz Boke otplovio „Dubrovnikom“ i devetog oktobra 1934. godine ubijen je u Marseju. Sve što se desilo u Herceg Novom tada je dobilo značenje poslednjeg, više važnog, podložnog naknadnom tumačenju. Tako je i slovo na palmi postalo više od inicijala. Sa jedne strane  kratak, privatan gest čoveka koji je usred zvaničnog putovanja zastao pored lepog stabla , sa druge strane želje da se i na tako skroman način  ostavi znak  prisustva.

Smenjivali su se posle tog oktobra 1934, gosti, nazivi hotela i generacije Novljana. Među onima koji su ga znali  opstajalo je i predanje o slovu A. Obećano obeležavanje moglo bi da tu priču približi i drugima. Dok se urez još razaznaje, ima vremena da se fotografski zabeleži njegov izgled i obeleži stablo. Da bi i neko ko sutra zastane pred palmom na Toploj znao zašto se na njoj traži jedno kraljevskom rukom urezano slovo A.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

pogledaj sve

18+ Zabranjeno je učestvovanje maloletnih lica u igrama na sreću. Igre na sreću mogu izazvati zavisnost.

Komentari (0)

Košarkaš Crvene zvezde pokazao navijačima srednji prst, pa uputio javno izvinjenje!