LOŠA ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA U CRNOJ GORI: Umesto da ih štite, koriste ih u izbornim kampanjama

I. D. S.

30. 01. 2023. u 14:22

DIGITALNI svet doneo je brojne izazove, a među njima i zaštitu ličnih podataka kao jednog od obaveza društva u pogledu ljudskih prava, poručuju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

ЛОША ЗАШТИТА ЛИЧНИХ ПОДАТАКА У ЦРНОЈ ГОРИ: Уместо да их штите, користе их у изборним кампањама

FOTO: Depositphotos

Ipak, da u Crnoj Goru upravo oni koji bi trebalo da štite informacije, iste zloupotrebljavaju, posebno u periodima izbornih kampanja, smatraju u NVO Centar za građansko obrazovanje.

Široka tehnološka revolucija, digitalno doba, veštačka inteligencija, veliki podaci i algoritmi iz korena su promenili koncept i kulturu privatnosti koju danas nije moguće posmatrati u starim analognim tradicionalnim obrascima, napominju u AZLP.

- Akumulacija, automatizacija i analiza obrade podataka o ličnosti otvorili su etička, humanistička, kulturološka i bezbedonosna pitanja i posledice koja zahtevaju ubrzane preventivne modele zaštite privatnosti čoveka. Najšira obaveza društva u smeru posmatranja ljudskih prava čoveka na razmeđu dva svetova, u kojima digitalno-mašinski sve više zauzima mesto realnog, je da mu se podjednako mora pružiti i zaštita i jasan odgovor u koje svrhe se lični podaci prikupljaju, obrađuju, kakvi su rizici obrade i mehanizmi valjane pravno institucionalne zaštite od zloupotrebe podataka – poručuju iz Agencije.

Da organi koji bi trebalo da se staraju o tome da se zakoni izoblasti zaštite podataka sprovode u dovoljnoj meri ne rade dovoljno, smatraju u CGO. Kako ističu, očigledan je nedostatak svesti među građanima o značaju zaštite tih podataka, ali i nedovoljne odgovornosti onih koji tim podacima rukuju.

- Nažalost, Crna Gora još uvek nije dovoljno osnažila kapacitete onih organa koji bi trebalo da se staraju o doslednom sprovođenju zakona u oblasti zaštite podataka. AAZLP bi, osim kroz češće kontrole, morala biti aktivnija i u informisanju građana, državnih organa, privrednih društava, ali i drugih rukovalaca ličnim podacima o njihovim pravima i obavezama – napominju iz CGO.

Podsećaju da je uoči lokalnih izbora održanih 23. oktobra prošle godine, veliki broj građana u opštinama u kojima su bili održani izbori primio SMS poruke kojima su bili pozivani da pruže podršku određenim političkim partijama, a da protom, nije poznato na koji način su političke partije tada došle do brojeva mobilnih telefona građana, da li je takvim postupkom povređena privatnost i da li su zloupotrebljeni lični podaci građana, a izostale su i reakcije nadležnih organa.

- I tokom parlamentarnih izbora 2020. godine, kao i predsedničkih izbora 2018, otkriven je veliki broj takvih slučajeva, kada su od građana upućene i krivične prijave tužilaštvu, koje ni su imale odgovarajući epilog. Podsećamo i da se bliže predsednički i sve izvesniji vanredni parlamentarni izbori, koje već tradicionalno prati masovna zloupotreba ličnih podataka od političkih subjekata pri sakupljanju potpisa podrške – poručuju iz CGO gde očekuju da će pitanje zaštite ličnih podataka zavrediti dužnu pažnju donosilaca odluka i da će u narednom periodu biti uloženo više truda u podizanju kvaliteta njihove zaštite.

 ZAKON USKLADITI SA TEKOVINAMA EU

Pored snaženja javno održive svesti o značaju ličnih podataka, te obezbeđivanje adekvatnog nadzora i javne kontrole nad njihovom obradom, neophodno je usaglašavanje organskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske Unije, napominju u AZLP.

- Implementacija najviših evropskih standarda ove oblasti, uz institucionalno snaženje profesionalnosti i nezavisnosti organa uz doslednu primenu ustavnih i zakonskih rešenja zaštite ljudskih prava, strateški su okvir zaštite dostojanstva, zaštite ličnih podataka i privatnosti kao temeljnih sloboda i prava stasalih na evropskim vrednostiman – poručuju iz Agencije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ZAPAD TO NIJE OČEKIVAO: Vladimir Putin izdao naređenje zbog kog Rusija više neće biti ista