Kavala: Grad moćne istorije i mnogih lepota
27. 05. 2013. u 12:21
Smešten na obali Egejskog mora, odiše duhom tradicije, megalopolisa i opuštajućeg primorskog mesta
KAVALA je jedan od najatraktivnijih grčkih gradova koji odiše duhom megalopolisa, ali i opuštajućeg primorskog mesta.
Doživljaj ovog grada najviše se stiče u spomenicima njegove bogate istorije, a u upoznavanju sa njim imate osećaj kao da putujete kroz vreme. U impresivnim pejzažima Kavale spajaju se različite kulture, tu je i kaldrma i Imaret, pa tvrđava, stare zidine i prelepe neoklasične zgrade, a onda najmoderniji kafići, klubovi, dugo šetalište većinom dana okupano suncem, i, naravno, plaže i more...
Ovaj grad, koga zapljuskuje Egejsko more, izgrađen je u obliku amfiteatra koji se proteže i raste od luke pa sve do impozantne vizantijske tvrđave, s druge strane okružen je obroncima planine Simvolo. Taj kontrastni krajolik formira Kavalu kao jedan od najslikovitijih gradova u Grčkoj, a kako je sva pretežno u belom, sa pučine izgleda kao ogromna pahulja.
Prema arheološkim pronalascima istorija grada datira još od praistorije. Na samom početku centar grada je bio ograničen na okrug Panagia koji je bio neprekidno nastanjen još od 7. veka pre nove ere.
Nakon 2.500 godina Kavala je proširivala svoje granice sve do 1.870 godine, a posle 1928. počela ja da dobija oblik i strukturu kakvu ima danas. Sagrađena je na drevnom gradu Neopolisu, mestu na koje je stupio apostol Pavle kada je 49. godine došao da propoveda hrišćanstvo.

Danas je Kavala jedan dinamičan grad sa 45.000 stanovnika, koji odiše bogatom istorijom, a svoju dušu otkriva u svakoj uskoj strmoj uličici, tradicionalnim starim kućama i malim baštama, posebno u starom gradu Panagia. Najbitnije znamenitosti u ovom okrugu su dvorci, Akropolis, stari svetionik ispod kojeg se nalaze stene Panagie.

Tu je i Imaret, impresivna građevina koja je danas pretvorena u luksuzni hotel, a podigao je Muhamed Ali kao poklon rodnom mestu. Svaka prostorija i soba raskošno je dekorisana i ceo hotel podseća na muzej, a postoje i vodiči za prostorije u hotelu, kao i veoma lepo dvorište sa tri otvorena bazena. Penjući se uskim ulicama sa načičkanim ribljim tavernama i kafićima, stiže se i do Bogorodičine crkve i svetionika odakle se pruža neverovatan panoramski pogled na grad.
Na putu ka tvrđavi je i "Hali-Begov" kompleks sa medresom i džamijom, sagrađen na temeljima starohrišćanske bazilike. Kao simbol i zaštitnica grada u vrhu brda kao znamenje stoji tvrđava Kavale, iz vremena Otomanskog carstva, iz 15. veka, i to na ruševinama vizantijskog akropolja. Nekada je služila za odbranu od neprijatelja, a danas je mesto za opuštanje i šetnju na koje obavezno odlaze kako turisti tako i žitelji Kavale. U njoj se danas nalaze i kafeterija i pozorište na otvorenom za razne kulturne događaje.
Blizu starog grada nalazi se i jedan od najupečatljivijih i najčuvenijih istorijskih spomenika Kamares, izgrađen od 60 apsida, dužine 280 metara, koji je i zaštitni znak Kavale i izgleda kao velelepna kapija starog jezgra grada. To je zapravo deo širokog sistema za vodu, nekadašnji akvadukt koji je 1550. godine podigao sultan Sulejman Veličanstveni, a u 19. veku ga obnovio Muhamed Ali, kako bi grad mogao da se snabdeva potrebnim količinama vode.

Jedinstvenu sliku ovog grada čini i luka koju ukrašavaju usidreni ribarski čamci, ali i moderne građevine i taverne zbijene jedna do druge, na staroj kaldrmi iz koje “izrastaju” raskošne palme. Sa zapadne strane mogu se videti prostrani trgovi i moderni šoping centri, kontrast tradicionalnim starim kućama, malim baštama i ulicama na istočnoj strani.
Poznatu četvrt Sveti Nikola krasi mnoštvo tradicionalnih dućana, buzuki-klubova i koncertnih prostora. Najpopularnije mesto okupljanja je trg Eleterias, dok je najprometnija ulica Aleksandra Velikog u kojoj se nalaze kafići, barovi, butici...
Ono što Kavalu čini zaista posebnom jesu upravo peščane, čiste i uređene plaže sa azurno plavim morem koje se prostiru na 80 km oko grada, a posebnu lepotu daju joj i brojne skrivene i divlje uvale. Najpoznatije plaže na rivijeri Kavale su Rapsani koja se nalazi u samom centru grada, Kalamika, Batis, Palio, Toska, a nešto dalje nalaze se i Nea Iraklika, prelepi Nea Peramos, Ofrinio i nezaobilazne egzotične plaže Amolofi sa sitnim peskom i plitkim morem.

Filipi, poznato arheološko nalazište nedaleko od Kavale, ostaci su drevnog makedonskog grada koji je osnovao Filip Drugi, otac Aleksandra Velikog. Zbog veoma plodne zemlje i nalazišta zlata ovaj grad bio je važan centar, a najveći procvat dostiže u 4. i 3. veku pre nove ere, ali i u rimsko doba. U istoriji ovog grada značajan trag ostavila su dva bitna događaja - 42. godine pre nove ere ovde se dogodila čuvena bitka kod Filipa, između senatora koji su ubili Julija Cezara i njegovih naslednika. U ovom gradu je i apostol Pavle osnovao prvu hrišćansku crkvu u Evropi, na reci Zigaktis krstio je prvu evropsku hrišćanku Lidiju i njenu porodicu, a ovo mesto danas simbolično zovu "Mali Jordan". Ovde su sačuvani i spomenici iz antičkog, rimskog i vizantijskog doba, još uvek su vidljivi ostaci rane hrišćanske bazilike, starogrčkog amfiteatra, velike pijace i tamnice.

MEKA DUVANA
Kavalu su u prošlosti nazivali i "Meka duvana" u kojoj su hiljade muškaraca i žena zarađivali za život radeći upravo sa duvanom. Njihova lica ostaće zauvek upamćena zahvaljujući crno-belim fotografijama koje ukrašavaju zidove čuvenog gradskog muzeja.
Proizvodnja duvana, koja je započela početkom 20. veka, nezaobilazan je deo istorije ovog grada koji je u Grčkoj bio najveći centar industrijske prerade i izvoza duvana u svet. U Kavali je nekada duvanom poslovalo oko 50 kompanija, bilo je zaposleno oko 14.000, a sa svetskom ekonomskom krizom 1929. godine počelo je propadanje ovog najvećeg duvanskog centra na Balkanu. Ali, istorija o duvanskoj industriji u Kavali sačuvana je od zaborava zahvaljujući Savremenom muzeju duvana u kojem su izloženi alati, oruđe, fotografije i drugi arhivski materijali koji svedoče o vremenu "istočnog duvana".

Na istoriju Kavale veliki trag ostavio je Muhamed Ali, koji je rođen u ovom gradu 1769. a sahranjen 1849. godine U Alabaster džamiji u Kairu. Muhamed Ali slovi kao otac modernog Egipta zbog ekonomskih i društvenih promena koje je sproveo u toj zemlji tokom poluvekovne vladavine.
Poreski službenik, trgovac duvanom, vojnik u albanskoj vojsci koji je u Egiptu ratovao protiv Napoleona, samoproglašeni paša koga je sultan imenovao za guvernera Egipta, bio je vešt vladar, modernizovao je Egipat i vratio mu blagostanje kakvo se vekovima nije videlo. Zajedno sa najstarijim sinom Ibrahimom Pašom, vrlo veštim vojskovođom, osvojio je Sudan, Grčku i Siriju, a uspeo je i da od Britanije i Francuske izdejstvuje naslednu titulu paše.

Ono što čini pravi "ukus" Kavale jesu ukusni tradicionalni specijaliteti i vrhunska vina koja se služe u prelepim tavernama i restoranima sa pogledom na more i grad. Spoj divnih ukusa, romantičnih morskih pejzaža i ljupkih taverni prava su karta za pravo letnje zadovoljstvo. Sveža, tek ulovljena riba, nezaobilazna "zaziki" grčka salata, musaka, gurabije sa bademima, kolači, sir... neodoljivi su ukusi i slasni zalogaji. Kavala je čuvena i po dobrim vinima, a posebno se izdvaja vinarija Biblia Kora smeštena u podnožju planine Pangej, u kojoj se proizvode autentične grčke sorte vina.
Osim po dobroj kuhinji i vinima Kavala je poznata i po pesmi i igri, posebno folkloru, a čuven je i međunarodni folklorni festival "Sunce i kamen" koji se održava svake godine u julu i na kome učestvuju i ansambli iz naše zemlje.