Leskovac: U planinu na dedovinu
24. 03. 2013. u 21:05
Na jugu Srbije raste interesovanje za organsku poljoprivrednu proizvodnju. Mali posedi idealni za gajenje hrane bez herbicida. Na ceni aronija, lešnik, raž...
LESKOVAC - U poslednje dve godine u organsku proizvodnju u Srbiji ulaze privatne firme i kompanije koje gazduju velikim površinama, ali i mali proizvođači iz seoskih područja, koji vide šansu da tako povećaju cenu i obezbede siguran plasman.
Jovica Stevanović iz Trgovišta, na svom imanju u planinskom delu ove opštine, već je započeo ovu proizvodnju. Ističe da jedino organskom poljoprivredom može da se zaštiti od ozbiljne konkurencije u konvencionalnoj proizvodnji.
- Radi se o čistoj sredini što je moja ključna prednost. Počeo sam prelazak na organsku proizvodnju na imanju od 6,5 hektara, a još dva hektara sam uzeo u zakup. Nameravam da gajim aroniju i da se bavim ratarstvom, pre svega traženim ražom i ječmom, kao i stočarstvom kako bih obezbedio organsko đubrivo i zatvorio krug u ovoj proizvodnji - priča Jovica.
On je jedan od učesnika sedmodnevne obuke za organske proizvođače u organizaciji Centra za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga. Njegov kolega Novica Mihajlović namerava da obnovi dedovinu u planinskom selu u okolini Bujanovca. Na oko 4,5 hektara proizvodiće lešnik.
- Lešnik je deficitaran. Čak 90 odsto uvozimo. Sa etiketom organska proizvodnja, imaću veću cenu, a velike količine omogućiće mi plasman u trgovinske lance, jer planiram da ga pakujem - priča o svojim planovima Novica.
Prelazni period sa konvencionalne na organsku proizvodnju traje dve godine za jednogodišnje i tri godine za višegodišnje vrste povrća. Postupak. do izdavanja sertifikata kontrolišu organizacije akreditovane kod nadležnog ministarstva.
- Suština organske proizvodnje je saradnja sa prirodom. Ne koriste se nikakva hemijska sredstva za zaštitu i ishranu bilja, a jug Srbije može mnogo da pruži u ovoj oblasti. Napredak je posebno vidljiv u poslednjih godinu dana - objašnjava Nenad Novaković, predavač sa Otvorenog univerziteta u Subotici.
Biljana Stanković, direktorka regionalnog razvojnog centra, kaže da zahvaljujući kontinuiranoj podršci Austrijske razvojne agencije, pokušavaju da ukažu na prednost organske proizvodnje i da je podstaknu u nerazvijenim područjima.
Milena
25.03.2013. 08:00
Daleko je Srbija od organske proizvodnje hrane i profita napravljenog na takvoj proizvodnji. Za sada profit prave samo predavači i "prodavači magle" !!!U Srbiji ne postoje institucije osposobljene da budu podrška proizvidjačima organske hrane a ni tržište ovakvih proirzvoda nije uredjeno...seljak i ako uloži u ovakav posao , sigurno gubi sve što je uložio !!!
Komentari (1)