Putin: Kijev da prekine ofanzivu; SAD: Evropljani, ne okrećite leđa demokratiji, naoružajte Ukrajince
09. 02. 2015. u 09:06
Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Kijev mora da obustavi svoju vojnu operaciju na istoku Ukrajine i prestane da vrši ekonomski pritisak na regione koje drže proruske snage
Ilustracija
"Najvažniji uslov za stabizovanje situacije je hitno uspostavljanje primirja i okončanje tzv. antiterorističke, ali zapravo kažnjeničke operacije na jugoistoku Ukrajine", rekao je Putin u intervjuu za egipatski državni list "Ahram", uoči dvodnevne posete Kairu.
"Pokušaji Kijeva da izvrše ekonomski pritisak na Donbas i ometu svakodnevni život samo pogoršavaju situaciju. To je but bez povratka, praćen velikom katastrofom", istakao je ruski predsednik.
Putin je u intervjuu ponovio stav Moskve da nasilje da istoku Ukrajine predstavlja reakciju na "državni udar" u kojem su, uz pomoć Zapada, demonstranti prošle godine svrgnuli s vlasti predsednika Viktora Janukoviča.
"Ultranacionalisti koji su preuzeli vlast uz pomoć vojne sile, doveli su zemlju na ivicu propasti i započeli bratoubilački rat", rekao je Putin.
Zamenik šefa ruske diplomatije Grigorij Karasin, otputovaće u ponedeljak u Berlin, a predstavnici Rusije, Ukrajine, proruskih snaga i OEBS-a, sastaće se u utorak u Minsku, pre samita u tom gradu narednog dana.
Putin je rekao i da će samit u sredu biti održan "ako do tada uspemo da usaglasimo svoje stavove", preneo je Rojters.
NE OKREĆITE LEĐA DEMOKRATIJI
BEČ - Američki senator Lindzi Grejem ističe da Evropa ne sme okretati leđa demokratijama koje se bore za preživljavanje i dodao da zbog toga Ukrajina mora biti naoružana.
On je, u intervjuu bečkom dnevniku "Standard", rekao da se, ako međunarodno pravo treba imati nekog smisla, ne sme dozvoliti da se takvi konflikti, kao u Ukrajini, rešavaju ruskim naoružanjem.
Prema njegovim rečima Rusija će, pre nego što bi trpela demokratske pokrete duž svoje granice, iste uništiti.
Američki kongres je, kako je objasnio, jedinstven oko toga da, iako su važni ekonomska i politička podrška Ukrajini, ona nije dovoljna.
"Sankcije protiv Rusije su ispravan put, ali, takođe, nisu dovoljne. Vreme je da se Ukrajincima isporuči defanzivno naoružanje", podvukao je Grejem.
On je priznao da to skriva i rizike, ali dodaje da je najveći rizik da se okrenu leđa jednoj demokratiji koja se bori za preživljavanje i "lažovima" prepusti pobeda.
"Svet nas gleda. Moramo demokratske pokrete u svetu ohrabriti umesto da ih razočaramo", smatra američki senator.
Grejem je Evropljanima poručio da su dobri partneri i da dele iste vrednosti sa SAD, te podsetio da su ohrabrili Ukrajinu da ide tim pravcem, kao i da ne smeju sada da Kijevu okrenu leđa.
Upitan da li će SAD same Ukrajinu naoružati on je kazao da bi bio srećan ako bi se uspostavila jedna koalicija, ali je dodao da je i pristalica vodeće snage Amerike.
"Ako prednjačimo onda će nas slediti desetine. Niko neće predvoditi ako Amerika to ne bude činila", smatra Graham.
VALSTREM: UKRAJINSKE KRIZA NE MOŽE DA SE REŠI VOJNO
Ministarka spoljnih poslova Švedske Margot Valstrem smatra da se kriza u Ukrajini ne može rešiti vojnim sredstvima, kao i da bi više naoružanja u regionu vodilo ka većoj patnji.
Ona je, u intervjuu bečkom dnevniku "Standard", kazala da podržava inicijativu nemačke kancelarke Angele Merkel, ocenjujući da je to nešto što je potrebno u ovo vreme, pošto se Ukrajina nalazi u opasnom trenutku.
EU, prema njenim rečima mora nastupati jedinstveno, kako u podršci Ukrajine, tako i u odnosu prema Rusiji.
"Merkelova je shvatila da se nalazimo na prekretnici i ona pokušava sa francuskim predsednikom Fransoaom Olandom da ide diplomatskim putem, što je rizično, ali razumno", podvukla je Valstrem.
Ona je izrazila uverenje da se diplomatskim putem može postići više nego isporukom naoružanja."Treba da podržimo one koji ne veruju u vojno rešenje konflikta", poručlla je Valstrem.
Ona je kazala da je predsednik Ukrajine Petro Porošenko rekao da je potrebno odbrambeno naoružanje, a ne smrtonosno oružje za napad. On se, prema njenim rečima, jasno izjasnio za deeskalaciju kako bi se mogao postići komprimis pregovaračkm putem.Sve drugo bi vodilo samo ka više patnje, podvukla je Valstrem.
"Moramo nastaviti tamo gde smo počeli - sankcije i jasna diplomatija prema Rusiji. U tome vidim šansu da Moskva ponovo pristane na dijalog i sporazum iz Minska konačno bude implementiran", zaključila je šefica švedske diplomatije.
livia
09.02.2015. 09:22
A sad se Ameri pozivaju na medjunarodno pravo!?!?
Gospodjo Lindzi, VI ubijate demokratiju! Demokratije nema kad nestanu ljudi, zar ne?
Amerikancima svaka čast. Oni su bar otvoreni i dosledni. Gledao sam pre neki dan na Rosija 24 ekonomske uspehe demokrata u Nemačkoj od 1936 do 1945. Glavni finansijer Adolfove demokratije bili su bankari iz SAD - preko 45% od ukupnih investicija u nemačku privredu. Posle ''demokratizacije'' Poljske, američke investicije su naglo skočile - skoro čak 70% svih uloženih para bilo je iz Amerike. Biznis je stvarno dobro išao, sve dok prokleti Staljin nije uništio demokratiju...
Прочитајте само амерички апел за рат! Ех, да су те проклете паре мање у оптицају, па да се и Руси и цела Европа удруже и да збришемо америку са лица земље! Да се решимо канцера и светског убице број 1.
Sa ovim se samo kupuje vreme kao u bisoj jugoslaviji.Prvo Ukranska vojska napada pa kad udari u tvrdo odma mirovni procesi da se prejkomanduju i naoruzaju a zatim ponovni napad .
Komentari (39)