DOK Hrvatska otima imovinu srpskih preduzeća koja bi trebalo da bude vraćena u sukcesiji, srpski sudovi počeli su da uzimaju nekretnine domaćim firmama u stečaju i daju ih hrvatskim!

Slučaj novobeogradskog BETREKS-a u stečaju i hrvatskog "Buje-eksporta" izazvao je toliko pažnje stručne javnosti da će se u njega ovih dana uključiti i Državno pravobranilaštvo, a, kako saznajemo, o njemu će biti reči i na ovogodišnjem savetovanju pravnika na Zlatiboru.

Pročitajte još: Hrvatska od danas raspolaže i imovinom država bivše Jugoslavije

OSNIVAČ BETREKS-a, kako objašnjava stečajni upravnik Vesna Vuković, bilo je preduzeće za trgovinu drvetom "Buje-eksport" iz Buja. BETREKS je nekada bio beogradska ekspozitura hrvatske firme i od svog novca je kupio dva poslovna prostora od po 100 kvadratnih metara na Novom Beogradu. Od svojih para je isplatio i dug hrvatske firme-majke preduzeću "Rudnik" Gornji Milanovac, zbog čega je i dospeo u stečaj.

Kao BETREKS, registrovan je posle raspada zemlje, po Uredbi Srbije o zaštiti imovine delova preduzeća čije je sedište na teritoriji bivših jugoslovenskih republika.

- Ova uredba je i danas na snazi i po njoj sva imovina preduzeća čije je sedište u nekadašnjim republikama SFRJ pripada državi Srbiji - kaže Vesna Vuković.

Pročitajte još: SRBIJI OTELI PREKO DVE MILIJARDE EVRA: Od danas Hrvatska raspolaže i imovinom država ex Jugoslavije

Po zahtevu "Buje-eksporta" vođeno je više parnica, i sve su presuđene u korist BETREKS-a, sve dok Privredni apelacioni sud nije, u januaru 2017, po žalbi preinačio prvostepenu presudu. Ovih dana stigao je i nalog izvršitelja za iseljenje. Iako Apelacija ostaje pri stavu da "Buje-eksport" nije vlasnik spornih kvadrata u Beogradu, dodeljuje mu pravo korišćenja i nalaže selidbu beogradskim radnicima.

- Nikom nije jasno kako je doneta ovakva presuda, budući da se po članu 93 Zakona o stečaju ne može vršiti izvršenje na imovini stečajnog dužnika dok je on u stečaju - kaže Vukovićeva.

OSIM toga, kada je privatizovana i postala "Buje-eksport" d.o.o., kupci hrvatske firme nisu pazarili i poslovni prostor u Beogradu, niti su na njega bilo kada uknjiženi. Ta imovina se u katastru i dalje vodi kao društvena.

- Zahtevali smo reviziju na presudu Privrednog apelacionog suda, ali žalba ne odlaže izvršenje. Od izvršitelja smo dobili nalog za iseljenje, koje smo uspeli da odložimo do kraja jula. Takođe smo uložili žalbu i na rešenje o izvršenju - kaže Vukovićeva.

Stručna javnost u Srbiji zabrinuta zbog ponašanja domaćih sudova,Foto Tanjug

U međuvremenu, stečajna upravnica obratila se i Ministarstvu finansija, koje joj u dopisu odgovara da, budući da Hrvatska ne sprovodi Aneks G Sporazuma o sukcesiji, do zaključenja ugovora između dve zemlje Uredba o zaštiti imovine ostaje na snazi. Takođe, ocenjuje da je dosadašnje postupanje trgovinskih sudova, koji prekidaju postupke za ostvarivanje svojinskih prava kada su tužioci preduzeća iz eks-JU, opravdano i potrebno.

Istovremeno, dok radnici BETREKS-a u stečaju biju bitku sa srpskim pravosuđem, Hrvatski sabor izglasao je Zakon o javnoj imovini Republike Hrvatske, po kome će nekretnine srpskih preduzeća dati trećim licima u zakup na 30 godina i tako onemogućiti njihovo vraćanje. Ovim je pogođeno najmanje 180 srpskih firmi, među kojima je i "Cepter".

- Kompanija "Cepter" je kroz proces privatizacije različitih preduzeća koja su poslovala na teritoriji eks-JU ostvarila imovinsko pravo nad velikim brojem nekretnina u Hrvatskoj, ukupne površine 20.000 kvadratnih metara - kažu u "Cepteru". - Neke od njih nalaze na ekskluzivnim lokacijama: centar Zagreba, Hvar, Rijeka, Osijek....

NAJVEĆI broj ovih nekretnina, kako tvrde, konfiskovan je i preprodat trećim licima. Uprkos mnogobrojnim sudskim postupcima pred hrvatskim sudovima, ni na jednoj nekretnini kompanija nije uspela da ostvari državinu, da se upiše u nadležni registar--katastar i zemljišne knjige, niti ima pravo uživanja.

- Hrvatska je sistematski, protivno civilizovanim pravnim porecima i Konvenciji UN o ljudskim pravima, po kome je pravo na imovinu osnovno pravo, onemogućila kompanijama sa sedištem u Beogradu da koristi legalno stečenu imovinu - kažu u "Cepteru".

Među oštećenima su i „Robne kuće Beograd“, „Cepter“... Foto M. Anđela

Sporovi koje kompanija vodi u Hrvatskoj su u različitim fazama i sa različitim tužbenim zahtevima - od naknade štete, preko zahteva za upis u zemljišne knjige, do uvođenja u posed. Nijedan ni na jednom nivou nije rešen u korist kompanije, a neki su stigli i do Evropskog suda u Strazburu.

PLAĆALI POREZ ČETVRT VEKA

U ovoj fazi nije moguće ostvariti bilo kakvo pravo pojedinačnim aktivnostima, već samo uz podršku Republike Srbije, u direktnim pregovorima sa Republikom Hrvatskom, kažu u "Cepteru":

- U međuvremenu, Srbija, pa i kompanija "Cepter", zbog sudskih presuda domaćih sudova, prinuđena je da vraća nekretnine koje su bile u vlasništvu preduzeća iz Hrvatske, a za koje je plaćala porez na imovinu i investiciono održavanje poslednjih 25 godina.



OŠTEĆENE FIRME

OSIM "Ceptera", novim hrvatskim zakonom oštećeni su i: NIS, "Geneks", "Tigar", novosadski Hotel "Putnik", "Vino Župa", "Ineks", EI „Niš“, pančevačka "Utva", "Tarket" iz Bačke Palanke, "Simpo" iz Vranja, "Metalac" iz Gornjeg Milanovca, PIK "Bečej", "Pionir" i "Kekec" iz Subotice, "Prvi maj" iz Pirota, Beobanka u stečaju, "Robne kuće Beograd", "Karneks" (u kom su nam potvrdili da su sve sporove pred hrvatskim pravosuđem izgubili), "Sartid", Vinarija "Čoka", "Neoplanta", Livnica "Kikinda", zrenjaninski "Šinvoz", Investbanka, Novosadska odnosno Erste banka, beočinski "La Farž", "Vital" iz Vrbasa, "Kluz", "Politika" i mnogi drugi.