Pravda se lomi na Kosovu
21. 07. 2010. u 20:55
Mišljenje Međunarodnog suda pravde o nezavisnosti KiM saopštava se u četvrtak u 15 časova u Hagu. Savet važan za međunarodni poredak
DA LI je jednostrana deklaracija o nezavisnosti koju su proglasile privremene kosovske institucije u saglasnosti sa međunarodnim pravom? Ovo pitanje stiglo je u Međunarodni sud pravde pre 21 mesec, a odgovor će u četvrtak u 15 časova saopštiti predsednik MSP Hisaši Ovada, što će moći da se prati i uživo, preko internet-sajta Suda.
Sudeći prema informacijama da su u haškoj Palati mira mesto "rezervisali" predstavnici više od 40 država, u Velikoj sali pravde, u kojoj će se ponovo lomiti sudbina Kosova, biće prilična gužva. Zainteresovanost svetske pravne i diplomatske javnosti od početka procesa pokazatelj je da jednostrani potez Prištine nije "zaboleo" samo Srbiju i da će pravna kvalifikacija kosovske nezavisnosti, iako neobavezujuća, biti smernica celom svetu.
NEĆE PODRŽATI SECESIJU
Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je da ne treba očekivati da će savetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde, koliko god ono bilo izbalansirano, biti pružena međunarodno-pravna podrška kosovskim Albancima za njihov akt secesije.
Jeremić smatra da će savetodavno mišljenje suda otvoriti put Srbiji da ispravnost svoje politike potvrdi na jesen u Generalnoj skupštini UN. Komentarišući spekulacije da bi diplomatska inicijativa Srbije povodom Kosova mogla da blokira njen put ka EU, Jeremić je za Tanjug ocenio da u procesu proširenja EU na zapadni Balkan postoje prepreke koje su daleko ozbiljnije prirode, a koje nemaju veze sa našom zemljom.
Kako je "Novostima" preneo Andrej Poskakukin, prvi sekretar MSP, saopštavanju mišljenja mogu da prisustvuju predstavnici svih zemalja koje su bile deo procesa, kao i diplomatski kor. Očekuje se da svih 160 mesta bude popunjeno, a sala ima i balkonski deo za 50 ljudi, plus posebnu prostoriju opremljenu za šezdeset posetilaca. Podsetimo, ovo je proces kome se pridružilo najviše članica UN u istoriji Suda - čak 36. Ostaće upamćen i po učešću Kine, koja se nikada pre nije pojavila u nekom procesu pred Međunarodnim sudom pravde.
U usmenom delu jednostranu deklaraciju kao legalnu podržalo je 14 država, plus Priština, a tvrdnjama Beograda da je međunarodno pravo prekršeno pridružilo se 12 zemalja. Tim Burundija nije bio izričit. Pravnici iščekuju da vide hoće li Sud stavljati slučaj u istorijski kontekst, kao i kako će tretirati Rezoluciju 1244 oko koje su se u usmenoj raspravi formirala dva tabora. Jedni su u njoj videli "čuvara" integriteta Srbije, drugi su nalazili da dozvoljava secesiju, pošto je izričito ne zabranjuje.
Niko ne može da kaže koliko će u četvrtak potrajati finalni deo procesa, jer to zavisi od obimnosti sudskog obrazloženja. Kada je Sud odlučivao o izraelskom zidu, primera radi, sažetak saveta stao je na dvadesetak strana. A u slučajevima kada Sud odluči da ne izrekne mišljenje, završnica se svodi na tek nekoliko minuta. Srbiju u četvrtak predstavlja ista postava koja je bila na otvaranju usmene rasprave decembra prošle godine: ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, ambasador u Holandiji Čedomir Radojković, šef pravnog tima Dušan Bataković, koordinator Saša Obradović, pravni stručnjaci: Vladimir Đerić, Marselo Koen, Andreas Cimerman i Malkolm Šou.
Među 15 sudija MSP devet je iz država koje su priznale Kosovo: Japana, Sijera Leonea, Jordana, SAD, Nemačke, Franuske, Novog Zelanda, Velike Britanije i Somalije. Šest je iz zemalja koje poštuju teritorijalni integritet Srbije: Slovačke, Kine, Meksika, Maroka, Rusije i Brazila. Kineski arbitar, međutim, nije učestvovao u glasanju. Delioce pravde, po regionalnom ključu, bira Savet bezbednosti i GS UN.
PATRIJARH IRINEJ: TRAJNA ODLUKA
PATRIJARH srpski Irinej očekuje da će odluka o legalnosti kosovske nezavisnosti biti mudra i da će njome biti zadovoljni i Srbi i Albanci na Kosmetu, jer bi svaka jednostrana odluka bila večna jabuka razdora za njih.
On je rekao da ovih dana najviše misli na kosmetske Srbe i moli se Bogu da odluka Suda bude trajna i najbolje rešenje za oba naroda, a naročito da njom budu umanjene velike patnje srpskog naroda na Kosmetu.
- Srbi danas na Kosmetu žive u sigurno najgorim uslovima za ljudski život u svetu i zato im treba odati priznanje. Oni su u večitoj patnji, stradanju i strahu, pa im je neophodna pomoć i podrška svih nas iz drugih krajeva Srbije, a to bi i međunarodna zajednica do sada morala da sagleda i razume. (D. Z.)
Dragan
21.07.2010. 21:42
ovaj problem sa kosovom,i njegovo izdvajanje iz srbije,kosovo nova drzava,i ostalo je isti slucaj kao sto su se osmanlije iskrcale na kipar,zauzele,ga,naselile,i vladaju drugim delom kipra,bez saglasnosti,kipra,druge polovine,i bez saglasnosti sveta,turski kipar nikada nece postati deo sveta,niti biti priznat,jer je zauzet od osmanlija,jednostavno zarobljen,naseljen,i sta,sta turci na kipru ocekuju,pa nemozes osvajati svet isto kao u vreme prije hiljadu godina
@Dragan - Albanci u Albaniju.
@Dragan - Eh, da su Srbi tako razmišljali 1991. godine, problem Kosova se ne bi niti dogodio. Ali kako su kopirali svoje duhovne očeve, Osmanlije, krenuli su u zauzimati sve bivše republike SFRJ, kao onomad Osmanlije prije 1000 godina.
@Dragan - Srbi razmisljaju srcem, a ono je nepogresivo, narocito na dugestaze, 100-500-1000 godina pa i vise.
Nema,izgubicemo.
Komentari (39)