Blago zatrpano muljem

M. PRELEVIĆ

15. 07. 2010. u 20:57

Srbija još nema podvodnu arheološku mapu, koja bi pokazala šta se sve krije u Savi, Dunavu, Moravi

SKORO svaki put kada obuče ronilačko odelo i spusti se na dno Save ili Dunava, Gordana Karović (50) otrgne od zaborava jedan deo istorije Srbije i Balkana.


- A, korita naših reka zaista kriju prava čuda - kaže nam Gordana, koja je struku uspela da spoji sa hobijem, i da postane jedini podvodni arheolog u našoj zemlji. - Kako i ne bi, kada imamo 2.000 kilometara plovnih puteva, na raskrsnici svetova, gde se odvajkada živelo, plovilo, borilo, trgovalo. Pa, svaki srednjovekovni mač, koji je pronađen u Srbiji, stigao je iz vode. Mnogo toga se nalazi u rekama. Ne samo u Savi i Dunavu, već i u Drini, Nišavi, Moravi...


Baš je u Moravi, nedaleko od Požarevca, nedavno pronađen čamac, napravljen od debla hrasta, koji bi mogao da bude star i do 1.000 godina. Gordana Karović i kolege - arheolozi, snimatelji, antropolozi, ronioci - iz udruženja “Akva et arheologija”, koji se bave istraživanjem naših reka, još ga nije videla, kako bi ocenila iz kojeg je veka, ali je takva otkrića nimalo ne iznenađuju.


- Najstariji pronalazak u Srbiji datira iz 12. veka pre nove ere. Voda tu igra presudnu ulogu, jer se u njoj dobro očuvaju stvari koje bi na kopnu brzo propale. To se posebno odnosi na drvo, kožu, tekstil, oruđa i oružja... Uz to, mnogi turisti koji obilaze čuveni Trajanov most na Dunavu i ne sanjaju da su njegovi drveni ostaci odlično očuvani na dnu velike reke!

KONVENCIJA
SRBIJA je jedna od retkih zemalja koja još nije ratifikovala Uneskovu Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine. Zato udruženje “Akva et arheologija” ovih dana prikuplja potpise za peticiju da se taj akt što pre nađe pred parlamentom.

Posebna atrakcija - kako za arheologe, tako i za kamere - mogli bi da budu potopljeni brodovi na teritoriji grada Beograda. Neki od njih i duže od veka leže u Savi ili Dunavu, a većina je potopljena tokom svetskih ratova. Tu su ostaci parobroda, turskih galija (čak i iz 15. veka), šlepova... U starom Beogradu nekada je bilo i veliko brodogradilište.


Za pronalazak mnogih drevnih ostataka najzaslužniji su ronioci i ribari, ali i bageristi. Pa ipak, kašike mašina često oštete neprocenjivo vredne predmete. Po međunarodnim standardima, ništa od pronađenog ne treba da se vadi iz vode ili “spasava”, sve dok se ne obezbede uslovi da ne propadnu na suvom.


- Eh, kada bi to bio najveći problem - nemoćno sleže ramenima Gordana Karović. - Srbija, jednostavno, ne poklanja dovoljno pažnje podvodnoj baštini. Ja to najbolje znam: radila sam 15 punih godina u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a da nijednom nisam uspela da istražim bilo šta vezano za toliko blago u našim rekama. Šteta, jer bi toliko mladih ljudi volelo da se bavi baš ovim poslom. Ispada da su za njega više zainteresovani stranci, nego mi..

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije