Indeks prazni novčanik

J. SKENDERIJA - B. BORISAVLJEVIĆ

10. 04. 2010. u 20:53

 Studiranje u Srbiji jedno od najskupljih u Evropi, gledano kroz školarinu i plate. Akademcima novac još odlazi i na knjige, smeštaj, hranu, prevoz

 STUDENTI u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori školuju se po najvišim cenama u Evropi u odnosu na plate i životni standard! Među zemljama Starog kontinenta samo Holandija, Letonija i Velika Britanija naplaćuju školarine koje su više, ali su tamo i prosečna primanja mnogo veća.
Prema analizi Centra za obrazovne politike, u troškove studiranja ulaze - troškovi školovanja, koji obuhvataju školarinu, kao i izdaci za knjige, materijal i opremu. Zatim administrativni troškovi, koji se plaćaju instituciji i iznosi za smeštaj, hranu, prevoz, zdravstvo, slobodno vreme... U većini zemalja školarine se određuju u pregovorima između univerziteta i vlada. Mada izvršna vlast u nekim zemljama ima mogućnost da donese konačnu odluku, to se vrlo retko koristi.
Istraživanje pokazuje da je u Srbiji redovna praksa da se naplaćuju školarine duplo veće od prosečne plate, a slična situacija je i u Hrvatskoj, mada na manjem broju fakulteta.
Što se tiče administrativnih troškova, visokoobrazovne institucije su vrlo inventivne - plaća se godišnja upisnina, overa semestra, izdavanje diplome, promene ispitivača ili datuma ispita... Neki fakulteti uvode kaznene poene za akademce koji se obrazuju duže od očekivanog perioda ili koji padaju na ispitu više puta nego što je propisano statutom.
- Fakulteti samostalno odlučuju i naplaćuju i polaganje prijemnih ispita, i to svim prijavljenim kandidatima - kaže Predrag Lažetić, iz Centra za obrazovne politike. - Neke ustanove čak organizuju i pripremnu nastavu za učenike za prijemne.
Računi i samostalno ostvareni prihodi su poslovna tajna na većini fakulteta, pa stoga nisu dostupni podaci o tome u kojoj meri administrativna plaćanja idu po džepu akademca.

STIPENDIJE
ZEMLjE u regionu nikada nisu imale sistem kredita i stipendija koji bi pokrio celokupnu studentsku populaciju, kao što je slučaj u zapadnoj Evropi. U Sloveniji najviše akademaca prima pomoć, čak svaki peti, dok je u Hrvatskoj svega tri odsto studenata u 2005. dobilo državnu stipendiju. Samo Srbija i Crna Gora imaju organizovan državni sistem stipendiranja - kod nas se obezbeđuje oko 18.000 kredita.

PRIHODI STUDENATA
1. Sopstvena primanja, ukoliko rade tokom studiranja
2. Podrška roditelja
3. Studentske stipendije ili krediti
4. „Nevidljiva“ ili indirektna podrška u vidu olakšica

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Političari uništavaju državne fakultete

10.04.2010. 21:28

Studenti nemaju od čega da plate studije, a pravo na budžet gube ako padnu godinu. Studenta koji padne dve tri godine ne treba skidati sa budžeta, jer će se uništiti državno školstvo koje je daleko bolje i jače od privatnog, koje se ne može ni nazvati školstvom.