Država prodaje svoja preduzeća
03. 11. 2009. u 20:44
Naredna godina u znaku velikih privatizacija državnih firmi. Na listi „Telekom“, „Galenika“, Aerodrom. Privatizacija lokalnih komunalnih preduzeća kroz javno-privatno partnerstvo
Vlada Srbije će u ovoj godini na razne načine u ekonomiju ubaciti 1,2 milijarde evra - rekao je u utorak na Srpskom ekonomskom samitu u Beogradu, državni sekretar Ministarstva ekonomije Nebojša Ćirić.
Prema njegovim rečima, Vlada će slične mere za podršku privredi nastaviti da sprovodi i u 2010. godini, uprkos predviđanjima da će za razliku od ove, u narednoj godini doći do rasta privredne aktivnosti od 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda.
Ćirić je otkrio i da očekuje da će ove godine direktne strane investicije biti na istom nivou kao lane, odnosno oko dve milijarde dolara.
- U prvih šest meseci ino ulaganja bila su oko milijardu dolara, a u drugoj polovini godine očekuju se još bolji rezultati u privlačenju investicija - naglasio je u utorak Ćirić dodajući da je to dobar rezultat u uslovima ozbiljne svetske ekonomske krize. - Već naredne godine očekujemo značajno bolje rezultate u ovoj oblasti.
S druge strane, Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije podsetio je da privredu Srbije i dalje odlikuje pad tražnje i nelikvidnost, dodajući da ne očekuje dalji pad, ali ni brzi oporavak srpske privrede.
- Srbija je i dalje, prema ambijentu poslovanja, na vrlo niskom mestu - naglasio je u utorak Bugarin.
Vladislav Cvetković, v.d. direktora Agencije za privatizaciju najavio je da bi naredna godina u Srbiji mogla biti u znaku velikih privatizacija državnih firmi, sportskih klubova, kao i lokalnih komunalnih preduzeća.
- Najveće privatizacije državnih firmi tek slede i u toj grupi su „Galenika“, „Telekom Srbija“ i „Aerodrom Beograd“ - naglasio je Cvetković. - Lokalna komunalna preduzeća trebalo bi da se privatizuju kroz javno-privatno partnerstvo, a pripremljeni su preduslovi za privatizaciju sportskih klubova.
Ministarka za NIP Verica Kalanović rekla je u utorak potencijalnim investitorima da je od 2006. godine do sada kroz NIP u Srbiju uloženo 2,13 milijardi evra, u oko 2.500 projekata.
PREGOVORI O PLATAMA
Kako je „Novostima“ u utorak potvrdio Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, u sredu se nastavljaju pregovori ove institucije sa reprezentativnim sindikatima kragujevačke fabrike „Zastava automobili“.
- Prema postojećem ugovoru, u „Fijatu“ će biti angažovano 1.000 radnika, u „Ipro“ oko 100, dok će jedan deo napustiti fabriku po osnovu činjenice da im je ostalo još pet godina do ostvarenja prava na penziju. Jasno je da će od 1.500 ljudi, onaj ko bude radno angažovan imati i prava na punu zaradu, dok će oni koji to ne budu, dobijati umanjenu nadoknadu. O procentu umanjenja razgovaraćemo u sredu - rekao je Ćirić.
TENDER
Javni poziv za drugog operatera fiksne telefonije u Srbiji biće objavljen oko 20. novembra, a tender će biti završen oko 12. januara - najavila je u utorak ministarka za telekomunikacije Jasna Matić.
Na tenderu će biti izabrane dve najbolje ponude, a zatim će se održati javna aukcija. (A. K.)
T.N.
04.11.2009. 02:18
Ova vlast je desetkovala broj zaposlenih u državi. Samim tim je umanjila prihode države od doprinosa i poreza na plate, a uvećala broj onih koji na birou rada primaju nadoknadu, te samim tim dodatno opteretila državnu kasu. Zato se sa pravom može reći da je ova vlast glavni podrivač ekonomske stabilnosti države. Sada nameravaju da svoj podrivački posao nastave prodajom preostalih javna preduzeća, i da time totalno unište posrnulu državnu ekonomiju. Prosti ljudi na sve ovo ćute jer ništa ne znaju ni o ekonomiji, ni o politici. A zašto ćuti većinski poštena intelektualna javnost? Mi rezervnu državu nemamo gospodo intelektualci, valjda ste svesni toga?
E moj Ćiriću, Zastava je nekada hranila više od pola Kragujevca, a sada se vodi polemika oko toga da li treba da radi 1500 ili 1000 ljudi. Od ovakvih rezultata bi se svaki pošten čovek postideo, a vi se ponosite i galamite kako ste nešto za Kragujevac kao uradili.
Verujem da je najava ministarke Jasne Matic tacna, samo ako je dopuna Nacrta zakona o elektronskim komunikacijama (verzija od 22.10.2009) sa novim clanom 151b. ("Pruzanje govornih usluga preko javne fiksne telefonske uz koriscenje numercije, izizima se iz rezima opsteg ovlascenja do 31.12.2011. godine"), uskladjena u pogledu rokova i vrste telelekomunikacione usluge sa vladinim Zakljuckom o uslovima za izdavanje licence za pruzanje javne govorne usluge preko javne fiksne sirokopojasne mreze za pristup, od 9.10.2009. godine.
Komentari (3)