Krišom dvore goste
11. 03. 2007. u 19:21
Hosteli u Beogradu, Novom Sadu i Nišu ugostili su do sada više od 10.000 stranih turista, ali njih zakon "ne priznaje", a država se pravi da ih "ne poznaje"
Zvuči paradoksalno: u Beogradu postoje četiri hostela, od kojih su dva studentska doma. Na internet sajtovima bez teškoća može da se nađe najmanje 40, ali nezvanični podaci i strani turisti kažu da ih ima, bar, 70!
- Turistička organizacija Beograda je nebrojeno puta urgirala kod Ministarstva turizma a se ova oblast uredi, ali ništa nije urađeno - kaže Olivera Lazović, direktor TOB. - Zakon ne priznaje hostele, pa je samo jedan od problema to što nemamo pravu sliku dolazaka stranaca u Beograd. Tvrdim da na zvanične podatke o broju turista treba dodati još 80 odsto. Mnogi hosteli nude i doručak, pa ne smem ni da zamislim šta može da se dogodi ukoliko dođe do trovanja gostiju.
Prvi hostel počeo je sa radom 2004. godine. To je "Open Beograd", a poslednji je "Taš", otvoren prošlog meseca. Među turistima popularni su i "Tri crne mačke", a najveći i najpoznatiji je "Tis" koji je za nešto više od godinu dana rada primio 2.000 turista.
Zanimljivo je da niko od vlasnika hostela, bez obzira da li se radi o kući poput "Tisa" ili stana kao "Star" nije koristio državne kredite, a i kako bi? Zakon o turizmu, donet pre godinu i po dana, ne priznaje njihovo postojanje. Istina, u izmenama zakona se pominju, ali za sada su registrovani kao samostalna trgovinska radnja, privatno preduzeće ili nešto treće. Marža je smanjena, ali većina radije "postoji" na internetu gde može da se nađe samo - telefon.
Ko želi da otvori hostel, a nema imovinu, ipak, može da dobije kredit iz Fonda za razvoj i zakupi stan ili kuću. Hosteli su, uglavnom porodični biznis od kojeg se retko ko obogatio. Zanimljivo je, međutim, da je Ministarstvo turizma iz Nacionalnog investicionog plana izdvojilo pozamašnu sumu za besplatnu edukaciju hotelijera (koja počinje u ponedeljak), zaposlenih u turističkim agencijama i seoskom turizmu, ali na one koji drže hostele ponovo se niko nije setio.
- Prilikom svih nastupa na svetskim sajmovima turizma organizatori putovanja raspitivali su se o jeftinom smeštaju u Srbiji - kaže Ljiljana Čerović iz Turističke organizacije Srbije. - Mi svake godine objavljujemo katalog hotelskog smeštaja, bez obzira da li je kategorisan ili ne, ali ne i hostela čiji je broj nepoznanica. Ove godine prvi put objavljujemo i kompletan katalog kampova koji privlače slične goste kao i hosteli. Bili smo iznenađeni koliko stranih turista želi da boravi u kampu.
Turistička organizacija Beograda i Srbije trenutno su na najvećem svetskom sajmu turizma. Najviše interesovanja vladalo je za Beograd, kao odredište dobrog provoda i "grada koji vibrira", što najviše privlači mlade turiste koji odsedaju u hostelima i jeftinijem smeštaju.
VERA ROVČANIN
12.03.2007. 13:09
Povodom objavljenog teksta ukazujem na sledeće: U nekategorisane ugostiteljske objekte za smeštaj spadaju konačišta, prenoćišta, i drugi objekti koji pružaju uslugu smeštaja, bez obzira na naziv pod kojim posluju - može i hostel /Pravilnik o razverstavanju, minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata/. Ovu delatnost mogu obavljati privredna društva (preduzeća), druga pravna lica ili preduzetnici. Sa delatnošću se može otpočeti odmah po registraciji, pod pretpostavkom da su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi /više nije potrebno pribavljanje rešenja turističke inspekcije o ispunjenosti uslova pre početka rada/. Turistička inspekcija kontrolu ovih objekata vrši u redovnom inspekcijskom nadzoru. Hostela, prenoćišta i konačišta samo u Beogradu danas ima oko osamdeset i svi posluju legalno, u skladu sa Zakonom o turizmu i navedenim Pravilnikom. Kako se radi o specifičnoj delatnosti i kako je opšti cilj da se ova oblast uredi, odnosno da se kvalitet usluga podigne na zavidan nivo, svi zainteresovani, pre otvaranja objekta, mogu da se obrate ovoj inspekciji za uputstva i savete, a što uglavno i čine. U slučaju da inspekcija u redovnoj kontroli utvrdi postojanje propusta, inspektor će doneti rešenje o otklanjanju nepravilnosti ili o zabrani obavljanja delatnosti, a dužan je da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka. Kazne za prekršaj su danas veoma visoke i za propuste u ovoj oblasti se kreću i do 300.000 dinara Znači ni zakonu, a ni ovoj inspekciji hosteli nisu nepoznati i svakodnevno se, zajedno sa drugom privrednim subjektima u oblasti turizma i ugostiteljstva, kontrolišu. Posebno je značajna redovna saradnja ove inspekcije sa MUP-om -Upravom za strance, koji u svom domenu takodje kontrolišu rad svih objekta za smeštaj. Beograd, 12. mart, 2007. Sektor turističke inspekcije u Ministarstvu trgovine turizma i usluga Načelnik odeljenja za koordinaciju, pravne i studjsko analitičke poslove Vera Rovčanin
Komentari (1)