BE­O­GRAD - Vla­da Sr­bi­je ve­o­ma je za­bri­nu­ta što je Agim Če­ku pred­lo­žen za pred­sed­ni­ka Vla­de Ko­so­va i zah­te­va od spe­ci­jal­nog pred­stav­ni­ka Ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra UN u Po­kra­ji­ni da spre­či taj iz­bor.
Port­pa­rol Un­mi­ka Ni­radž Sing je, me­đu­tim, iz­ja­vio da je Če­ku kao pre­mi­jer - pri­hva­tljiv za mi­si­ju UN na Ko­sme­tu.
Ka­ko je sa­op­šti­la Vla­di­na kan­ce­la­ri­ja za sa­rad­nju sa me­di­ji­ma, na sed­ni­ci usvo­jen je za­klju­čak po­vo­dom pred­lo­ga za iz­bor Agi­ma Če­kua za ko­sov­skog pre­mi­je­ra, u ko­me se ka­že:

"Od­lu­kom Sa­ve­ta bez­bed­no­sti UN za­po­če­li su raz­go­vo­ri o bu­du­ćem sta­tu­su Ko­so­va i Me­to­hi­je. Sr­bi­ja je sa­gla­sno Re­zo­lu­ci­ji Na­rod­ne skup­šti­ne pre­u­ze­la svoj deo od­go­vor­no­sti i for­mi­ra­njem Pre­go­va­rač­kog ti­ma ak­tiv­no se i kon­struk­tiv­no uklju­či­la u raz­go­vo­re, ka­ko bi se obez­be­di­lo do­la­že­nje do spo­ra­zum­nog re­še­nja, ko­je bi bi­lo sa­gla­sno me­đu­nA­rod­nom pra­vu i op­šte­pri­hva­će­nim vred­no­sti­ma. Me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca je pre­ko svo­jih pred­stav­ni­ka pre­u­ze­la od­go­vor­nost da stvo­ri sve po­treb­ne uslo­ve da se raz­go­vo­ri od­vi­ja­ju neo­me­ta­no i u skla­du sa po­zna­tim de­mo­krat­skim stan­dar­di­ma.

Vla­da Sr­bi­je iz­ra­ža­va naj­ve­ću za­bri­nu­tost što je Agim Če­ku pred­lo­žen za pred­sed­ni­ka Vla­de KiM. Pr­o­tiv Agi­ma Če­kua po­kre­nu­ta je is­tra­ga pred pra­vo­sud­nim or­ga­ni­ma Sr­bi­je zbog po­sto­ja­nja sum­nje da je po­či­nio rat­ne zlo­či­ne i ras­pi­sa­na je me­đu­na­rod­na po­ter­ni­ca.

MUP Sr­bi­je upu­tio je Ha­škom tri­bu­na­lu kri­vič­nu pri­ja­vu u for­mi re­le­vant­ne in­for­ma­ci­je pro­tiv Agi­ma Če­kua za po­či­nje­ne rat­ne zlo­či­ne. Vla­da Sr­bi­je zah­te­va od spe­ci­jal­nog pred­stav­ni­ka Ge­ne­ral­nog se­kre­ta­ra UN So­re­na Je­sen-Pe­ter­se­na da, po­la­ze­ći od svo­jih ovla­šće­nja, sa­dr­ža­nih u Re­zo­lu­ci­ji 1244, spre­či iz­bor Agi­ma Če­kua za pred­sed­ni­ka Vla­de Ko­so­va i Me­to­hi­je".

Agim Če­ku dva pu­ta je zlom za­du­žio Sr­be
Al­ba­nac, ro­đen 1960. go­di­ne u se­lu Đu­ška kod Pe­ći, lo­jal­ni ofi­cir JNA sve dok ni­je de­zer­ti­rao (ok­to­bra 1991.), kr­va­vi trag pr­vo je osta­vio u Hr­vat­skoj, gde je po­sTao ge­ne­ral i gde mu ži­ve si­no­vi, a za­tim i na rod­nom Ko­sme­tu.
Ob­ja­šnje­nje da do­la­zak Če­kua u pre­mi­jer­sku fo­te­lju po­dr­ža­va me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca, ko­joj tre­ba ja­ka lič­nost me­đu Al­ban­ci­ma, da "pro­gu­ra" te­ške od­lu­ke ko­je pred­sto­je, je iz­re­kao i šef UN­mi­ka So­ren Je­sen Pe­ter­sen:
- Ko­so­vu je, u pro­ce­si­ma kroz ko­je pro­la­zi, po­treb­na no­va ener­gi­ja, ka­ko bi se do kra­ja go­di­ne okon­čao pro­ces utvr­đi­va­nja sta­tu­sa - re­kao je Da­nac.
Čo­vek ko­ji oslo­ba­đa tu "no­vu ene­r­gi­ju" Agim Če­ku, je­di­ni je hr­vat­ski ge­ne­ral či­ja je je­di­ni­ca uče­stvo­va­la u rat­nim zlo­či­ni­ma u Li­ci i ko­ji za njih još ni­je op­tu­žen. Nje­go­va De­ve­ta bri­ga­da, sep­tem­bra 1993. uni­šti­la je tri srp­ska se­la - Ču­tluk, Po­či­telj i Di­vo­se­lo. Ta­da je ubi­je­no ili ne­sta­lo sto­ti­nak srp­skih ci­vi­la i za­ro­blje­nih voj­ni­ka. Vi­še od dve hi­lja­de ku­ća pot­pu­no je uni­šte­no, u če­mu je naj­ve­ću ulo­gu ima­la upra­vo Če­ku­o­va ar­ti­lje­ri­ja.
Ha­ški tri­bu­nal za ove zlo­či­ne po­di­gao je op­tu­žni­ce pro­tiv ko­man­dan­ta bri­ga­de ge­ne­ra­la Mir­ka Nor­ca, ko­man­dan­ta Zbor­nog pod­ruč­ja Go­spić ge­ne­ra­la Ra­hi­ma Ade­mi­ja (Al­ban­ca) i na­čel­ni­ka Glav­nog šta­ba hr­vat­ske voj­ske ge­ne­ra­la Jan­ka Bo­bet­ka.
Za rev­nost u ovim zlo­de­li­ma, Če­ku je una­pre­đen u čin bri­gad­nog ge­ne­ra­la. U JNA, dve go­di­ne ra­ni­je, bio je ka­pe­tan pr­ve kla­se. Sr­be u Kra­ji­ni "za­du­žio" je i - "Olu­jom". Av­gu­sta 1995. imao je ve­o­ma va­žnu ulo­gu na ju­žnom kri­lu ak­ci­je, ko­jim je ko­man­do­vao ge­ne­ral An­te Go­to­vi­na, još je­dan sta­nov­nik še­ve­nin­gen­skog pri­tvo­ra. Hag je op­tu­žio i hr­vat­ske ge­ne­ra­la Iva­na Čer­ma­ka i Mla­de­na Mar­ka­ča, ne i Če­kua.
Sr­bi iz Kra­ji­ne, ko­ji su po­sle "Olu­je" iz­be­gli na Ko­smet, ni ta­mo ni­su ima­li mi­ra od Agi­ma Če­kua. Nje­go­va OVK ubi­la je i ote­la vi­še od 50 Kra­ji­šni­ka, me­đu nji­ma i no­vi­na­ra Đu­ru Sla­vu­ja.
Fra­njo Tuđ­man od­li­ko­vao je Če­kua de­vet pu­ta za is­po­lje­nu "hra­brost u bor­bi pro­tiv ju­go­slo­ven­skih sna­ga".

SAD: OK!
VA­ŠING­TON - Sme­ne na vr­hu ko­sov­skih vla­sti ame­rič­ki Stejt de­part­ment ka­rak­te­ri­še, ka­ko je "No­vo­sti­ma" pre­neo zva­nič­nik ko­ji je že­leo da osta­ne ne­i­me­no­van, kao "unu­tra­šnju od­lu­ku ko­sov­skih zva­nič­ni­ka".
- Shva­ta­mo da je to od­lu­ka ta­mo­šnjih vla­sti i za nas je to sa­svim u re­du - ka­že zva­nič­nik Stejt de­part­men­ta.
Ame­rič­ki Stejt de­part­ment ne oče­ku­je da će pro­me­ne da uti­ču na da­lji tok pre­go­vo­ra. Od no­vih li­de­ra se, me­đu­tim, oče­ku­ju da se uklju­če kon­struk­tiv­no u tok pre­go­vo­ra i ubr­za­ju is­pu­nja­va­nje za­da­tih stan­dar­da.
D.S.


DS: MO­RA­MO I S NjIM
JA­GO­DI­NA - Port­pa­rol De­mo­krat­ske stran­ke Đor­đe To­do­ro­vić, iz­ja­vio je u Ja­go­di­ni da pre­go­va­rač­ki tim Sr­bi­je ne­će bi­ti u si­tu­a­ci­ji da bi­ra sa kim će na al­ban­skoj stra­ni ubu­du­će pre­go­va­ra­ti o sta­tu­su Ko­so­va i Me­to­hi­je.
Go­vo­re­ći o kan­di­da­tu­ri Agi­ma Če­kua za pre­mi­je­ra Ko­so­va, To­do­ro­vić je re­kao da je stav DS da ni­ko ko je bio uče­snik ra­to­va na ovim pro­sto­ri­ma ni­je do­bar iz­bor, a po­go­to­vu ne ne­ko za ko­ga se mo­že ve­za­ti od­go­vor­nost za rat­ne zlo­či­ne. Ovo re­še­nje bi bi­lo ne­lo­gič­no, sma­tra To­do­ro­vić, i za­to što je Če­ku dr­ža­vlja­nin dru­ge dr­ža­ve - Hr­vat­ske.


SA KU­ŠNE­ROM POD IS­TRA­GOM
OKRU­ŽNO jav­no tu­ži­la­štvo u Pri­šti­ni za­tra­ži­lo je is­tra­gu pro­tiv Ha­ši­ma Ta­či­ja, Agi­ma Če­kua i spe­ci­jal­nog iza­sla­ni­ka za Ko­so­vo Ber­na­ra Ku­šne­ra, još 2000. go­di­ne, zbog sum­nje da su po­či­ni­li ge­no­cid nad Sr­bi­ma na Ko­so­vu. Dve go­di­ne ka­sni­je, re­še­nje o spro­vo­đe­nju is­tra­ge do­neo je is­tra­žni su­di­ja Okru­žnog su­da u Ni­šu, da bi pred­met ka­sni­je pre­šao "u ru­ke" be­o­grad­skog tu­ži­la­štva za rat­ne zlo­či­ne. Ovo tu­ži­la­štvo, ka­ko sa­zna­je­mo, ima ve­li­ki pro­blem da sa­ku­pi do­ka­ze o na­ve­de­nim zlo­či­ni­ma, a i tro­ji­ca okri­vlje­nih su ne­do­stup­na.
E. R.


EU: NOR­MA­LAN PRO­CES
BRI­SEL - Zva­nič­ni­ci Evrop­ske uni­je, u re­ak­ci­ji na do­la­zak Agi­ma Če­kua na me­sto no­vog ko­sov­skog pre­mi­je­ra, sma­tra­ju da sme­nu na če­lu ko­sov­ske vla­de tre­ba po­sma­tra­ti kao "nor­ma­lan po­li­tič­ki pro­ces", uz na­du da to ne­će ima­ti ne­ga­tiv­nog uti­ca­ja na pri­me­nu stan­dar­da i tok pre­go­vo­ra o bu­duć­no­sti Ko­so­va.
Po­ter­ni­ca za Če­ku­om, ko­ju je ras­pi­sa­la Sr­bi­ja za zlo­či­ne po­či­nje­ne nad Sr­bi­ma ne či­ni se evrop­skim zva­nič­ni­ci­ma "po­seb­no va­žan ele­me­nat" u ovom tre­nut­ku.

LI­STA ZLO­DE­LA
AGIM Če­ku po­stao je član OVK po­čet­kom 1998, i po­sta­je na­čel­nik Glav­nog šta­ba i za­me­nik ko­man­dan­ta Ha­ši­ma Ta­či­ja ovla­šćen da spro­vo­di na­re­đe­nja, ru­ko­vo­di i kon­tro­li­še ak­tiv­no­sti svih pri­pad­ni­ka OVK i na­o­ru­ža­nih gru­pa et­nič­kih Al­ba­na­ca, na­vo­di se u zva­nič­noj in­for­ma­ci­ji srp­skih vla­sti o zlo­de­li­ma Agi­ma Če­kua.
Dok se sa 40 pri­pad­ni­ka KZK vra­ćao sa ve­žbe u Če­škoj, 29. fe­bru­a­ra 2004. Če­ku je pri­ve­den u Bu­dim­pe­šti, na osno­vu me­đu­na­rod­ne po­ter­ni­ce In­ter­po­la, ras­pi­sa­ne na zah­tev MUP Sr­bi­je 2002. go­di­ne, zbog zlo­či­na pro­tiv srp­skih ci­vi­la na KiM, za ko­je ga te­re­ti Okru­žno jav­no tu­ži­la­štvo u Pri­šti­ni (sa­da u Ni­šu). Ni­je is­po­ru­čen Sr­bi­ji.
Te­re­ti da je sa dru­gim pri­pad­ni­ci­ma OVK po­či­nio kri­vič­na de­la pro­tiv me­đu­na­rod­nog hu­ma­ni­tar­nog pra­va i čo­več­no­sti: ge­no­ci­da, rat­nih zlo­či­na i pod­sti­ca­nja na iz­vr­še­nje ge­no­ci­da i rat­nih zlo­či­na. Po­sle bom­bar­do­va­nja, po­sred­stvom bra­ta Be­si­ma, kon­tro­li­sao je za­tvo­re u ko­ji­ma su bi­li za­tvo­re­ni ci­vi­li.


Li­sta zlo­či­na Če­kua i sa­bo­ra­ca pre­ma Sr­bi­ma i Ro­mi­ma na Ko­sme­tu
13. 4. 1998. u se­lu Bu­di­sav­ci, op­šti­na Kli­na oko 23.30 ča­so­va pri­pad­ni­ci OVK i dru­gih na­o­ru­ža­nih gru­pa et­nič­kih Al­ba­na­ca pod ko­man­dom i kon­tro­lom pri­ja­vlje­nih, na­sil­no su iz ku­će iz­ve­li Ra­ma­da­na Ne­za­ja i su­pru­gu Zo­ju, ci­vi­le pri­pad­ni­ke Rom­ske et­nič­ke gru­pe. Na obli­žnjoj li­va­di Zo­ju su si­lo­va­li u pri­su­stvu su­pru­ga Ra­ma­da­na, ko­ga su sve vre­me fi­zič­ki i psi­hič­ki zlo­sta­vlja­li.
8. 2. 1999. pri­pad­ni­ci OVK u na­se­lju Zi­di Sa­dik Age, op­šti­na Đa­ko­vi­ca, u ne­po­sred­noj bli­zi­ni re­ke Lu­ka­vac uz upo­tre­bu va­tre­nog oruž­ja ubi­li su Đe­maj­lja Sma­ći­ja i Sa­ba­he­tu Ze­ka, ci­vi­le pri­pad­ni­ke Rom­ske et­nič­ke gru­pe.
Ju­na 1999. u ku­ći Ali­je Kra­sni­ći­ja Ro­ma iz na­se­lja Bre­ko­vac, op­šti­na Đa­ko­vi­ca, uz upo­tre­bu va­tre­nog oruž­ja, ubi­li su Sev­di­ju Kra­sni­ći no­vo­ro­đen­če sta­ro 15 da­na, ćer­ku Ali­je Kra­sni­ći­ja i no­žem joj od­se­kli gla­vu.
20. 5. 1998. oru­ža­ni te­ro­ri­stič­ki na­pad pri­pad­ni­ka OVK na srp­ske ku­će u se­lu Ve­li­ko Kru­še­vo, op­šti­na Kli­na, i ote­li ma­lo­let­nog Da­li­bo­ra La­za­re­vi­ća i ubi­li na oko 50 me­ta­ra od ku­će.
28. 8. 1998. u se­lu Kleč­ka, op­šti­na Li­pljan, po­či­nje­no je ma­sov­no ubi­stvo ci­vi­la i pri­pad­ni­ka VJ, pret­hod­no ote­tih (10 ci­vi­la, dvo­je de­ce iz­me­đu osam i je­da­na­est go­di­na i tri star­ca).
13. 6. 1998. u se­lu Le­o­či­na, op­šti­na Sr­bi­ca, na­o­ru­ža­ne gru­pe et­nič­kih Al­ba­na­ca, pod ko­man­dom i kon­tro­lom pri­ja­vlje­nih, upa­le su, opljač­ka­le i po­pa­li­le sve ku­će srp­skih ci­vi­la. Ote­ti su srp­ski ci­vi­li Mi­lo­sav Šmi­gić, Sul­ta­na Šmi­gić, Alek­san­dra Šmi­gić i Ra­do­mir Šmi­gić. Sud­bi­na ne­po­zna­ta. Od ta­da ih po­ro­di­ca vi­še ni­je vi­de­la.
22. 6. 1998. u se­lu Do­nji Gra­bo­vac, op­šti­na Ko­so­vo Po­lje, pri­pad­ni­ci OVK za­u­sta­vi­li su auto­bus ko­jim su se pre­vo­zi­li rad­ni­ci "EPS"-a - po­vr­šin­ski kop Be­la­će­vac. Ote­ti su srp­ski ci­vi­li Dra­gan Vuk­mi­ro­vić, Zo­ran Adžan­čić, Fi­lip Goj­ko­vić, Pe­ro Adžan­čić, Du­šan Adžan­čić, Mi­ro­slav Tri­fu­no­vić, Sr­bo­ljub Sa­vić, Bo­ži­dar Alim­pić i Mir­ko Bu­ha. Sud­bi­na ne­po­zna­ta. Po­ro­di­ce ih ni­kad vi­še ni­su vi­de­le.