NAGRADE iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića za dela visoke umetničke vrednosti objavljena u 2015. godini, uručene su u četvrtak u zdanju SANU Dejanu Tiagu Stankoviću za roman "Estoril" i Miću Cvijetiću za knjigu pesama "Svet i kuća". Ova ugledna priznanja otišla su u ruke laureata tek sada, umesto sredinom jula kako je prvobitno predviđeno, zbog iznenadne smrti akademika Svetozara Koljevića čiji su uticaj i značaj u odabiru nagrađenih dela, te u celokupnom radu Ćopićeve zadužbine, bili nemerljivi.

Stanković je besedu započeo upravo izrazivši žaljenje što nije bio u prilici da susretne akademika Koljevića, koji je odigrao presudnu ulogu u dodeli nagrade njegovom romanu - prvencu "Estoril". Delove Koljevićevog iscrpnog obrazloženja u kom analizira "ratni roman" Stankovića, objavljen u "Geopoetici", pročitala je u četvrtak članica SANU Nada Milošević Đorđević, koja je autoru i uručila priznanje.

- Ovo delo je izuzetan roman, šarolika slika puteva i stranputica svakojakih bespomoćnika i moćnika, uhvaćenih u mreže stvarnih i izmišljenih zbivanja u Portugaliji u vreme Drugog svetskog rata - zabeležio je Koljević o "Estorilu". Sam autor romana se u emotivnom govoru zahvalio SANU, sa kojom ima "simboličnu vezu" kao pisac ali i kao prevodilac na portugalski dela sve samih naših akademika - Ive Andrića, Dušana Kovačevića i Dragoslava Mihailovića, na prvom "javnom priznanju" za svoj dugogodišnji rad.

Ovogodišnji "pesnički" laureat Mićo Cvijetić u svojoj se besedi takođe prisetio svojih susreta sa profesorom Koljevićem, ali i uloge koju je u njegovom najpre čitalačkom, a potom i spisateljskom životu imao onaj čije ime nagrada nosi - Branko Ćopić. O Cvijetićevoj nagrađenoj pesničkoj zbirci "Svet i kuća" (SKZ), govorio je akademik Milosav Tešić.

- Ako je Presveta Bogorodica tvorca ove pesničke knjige, klonulog i duhom i telom, u snu ohrabrila (a u to verujem) i podstakla da je napiše, a zatim obećala da će je blagosloviti, onda je taj blagoslov učinio i to da ona bude ovenčana i Nagradom Zadužbine Branka Ćopića - zaključio je Tešić.

TEME ISELjENIŠTVA

MOŽDA i jedina, ali uočljiva spona između dela dva laureata je - iseljeništvo, kao tema i kao sudbina. Stanković je prevodilac i pisac koji stvara na portugalskom i na srpskom, živeći izmeću Pirinejskog i Balkanskog poluostrva, Portugalije i Srbije. Cvijetić je pak u poetske slike pretočio put od Sarajeva, ratom razorenog grada i života u njemu, do beogradskog Vidikovca, sa kog gleda u sopstvenu, i prošlost naroda.