Kriza spasava radnike
26. 04. 2009. u 20:17
U prva tri meseca značajno smanjen broj smrtnih povreda na radnom mestu. Zbog manjeg obima posla u sektoru građevine i kasnijeg početka gradnje, jedan neimar podlegao povredama
U PRVA tri meseca ove godine u prestonici nijedan radnik nije smrtno nastradao na poslu, ali je nakon zadobijenih teških povreda jedan građevinac podlegao ranama tokom bolničkog lečenja. U istom periodu prošle godine, čak pet radnika je umrlo na poslu, a njih dvojica su bili neimari.
Međutim, na prošlogodišnju statistiku treba dodati još dve teške povrede nakon čega su radnici preminuli, a jedan je radio u sektoru građevinarstva. Podaci Inspektorata za rad kažu da se trećina svih smrtnih povreda u Srbiji, dogodi upravo u glavnom gradu.
- U prva tri meseca je manje zaposlenih koji su iz nekog razloga umrli na poslu u odnosu na isti period prošle - kažu u Inspektoratu. - Lane je bilo ukupno sedam, dok je ove godine zabeležena jedna teška povreda sa tragičnim ishodom i reč je o radniku u sektoru građevinarstva.
Smrtna povreda na radu znači da je radnik odmah preminuo na poslu, dok smrtni ishod često nastupa ili u bolnici tokom lečenja, na putu do nje, ili od povreda čiji je uzrok dugogodišnje obavljanje nekog posla, objašnjavaju u Inspektoratu.
- Razlog za smanjenje je kasniji početak radova, manje se zida ove godine zbog krize, veliki broj neradnih dana u januaru, ali i bolje obezbeđena gradilišta - ističu inspektori.
Da bi se obezbedila sigurnost građevinaca potrebno je preduzeti niz mera, što poslodavci vrlo često ne poštuju. Tako, za kompletnu i letnju i zimsku opremu jednog fizičkog radnika potrebno je izdvojiti najmanje 2.500 dinara.
Uporedna analiza broja povreda na radu, koje su prijavljene Inspektoratu, u prošloj godini (1.252) u odnosu na 2007. godinu (1.358) govori da je došlo do smanjenja za oko 10 odsto.
BROJKE
1.500 DINARA KOŠTA PAR ZAŠTITNIH CIPELA
150 DINARA KOŽNE RUKAVICE
250 DINARA ŠLEM
70 ODSTO SVIH POVREDA U OBLASTI GRAĐEVINE I INDUSTRIJE
KAZNE
ZAKON kaže, da ukoliko poslodavac nije zaposlenom obezbedio bezbedno i zdravo okruženje na radu, kazna za firmu je od 800.000 do milion dinara. Za privatnog preduzetnika je od 400 do 500, a za radnika koji se ne pridržava propisa od 10 do 20 hiljada dinara.