NEMA VIŠE "PRELETANJA" PROFESORA: Nacionalno akreditaciono telo nije dalo "zeleno svetlo" za rad svim prijavljenim fakultetima

V. C. S.

13. 08. 2022. u 12:00

UOČI drugog upisnog roka na fakultete, iz Nacionalnog akreditacionog tela (NAT) upozoravaju buduće brucoše koji se odluče za studije na privatnom fakultetu, najvažnije je da provere da li ta ustanova i studijski program imaju akreditaciju.

НЕМА ВИШЕ ПРЕЛЕТАЊА ПРОФЕСОРА: Национално акредитационо тело није дало зелено светло за рад свим пријављеним факултетима

Foto: P. Milošević

Jer bez nje ni diploma im neće važiti. Pojedini fakulteti i smerovi odbijeni su za akreditaciju, koju izdaje NAT, ali v. d. direktora ovog tela prof. dr Ana Šijački ne želi da govori o konkretnim primerima, jer su, kaže žalbeni postupci još u toku.

Za naš list ona navodi da je jedna visokoškolska ustanova, uz preporuku da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ne izda dozvolu za rad, odbijena za početnu akreditaciju, od početka prošle školske godine do danas. Jednoj akreditacija nije obnovljena. Čak 26 studijskih programa nije dobilo "zeleno svetlo", a među njima je najviše master programa - 11!

Foto Arhiva

Prema rečima profesorke Šijački, najčešći razlozi odbijanja su nekompetentnost nastavnika i loša struktura studijskih programa.

- Visokoškolskoj ustanovi koja ne dobije akreditaciju, po zakonu, dozvola za rad važi još godinu dana od dana konačnosti rešenja o odbijanju, bez prava upisa studenata - objašnjava Ana Šijački.

- Škola je dužna da podnese zahtev za novu akreditaciju najkasnije godinu dana pre isteka ovog roka. Ako to ne učini, Ministarstvo, u roku od 15 dana, donosi rešenje o oduzimanju dozvole i objavljuje prestanak važenja akreditacije.

Otkada postoje privatni fakulteti, manjak najstručnijih kadrova, bez kojih nema ni akreditacije, rešavali su tako što bi jedan profesor bio prijavljen da radi na više fakulteta. Dešavalo se i da angažuju ugledne predavače samo da ispune uslove za akreditaciju. To su radili i profesori državnih fakulteta, sa punim radnim vremenom i platom na budžetu i po nekoliko angažmana kod privatnika. Nije im se moglo ući u trag, jer nije bilo jedinstvene evidencije. To više nije moguće jer su sada svi predavači u jednom registru, a softver NAT2019 programiran je da kontroliše da nijedan predavač ne bude angažovan sa više od 130 odsto radnog vremena, što je zakonski maksimum.

- U skladu sa standardima Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje, nastavnik koji je angažovan u više visokoškolskih ustanova ostvaruje aktivnu nastavu u svakoj ustanovi, s tim da njegovo ukupno angažovanje ne može biti veće od 12 časova aktivne nastave nedeljno na svim visokoškolskim ustanovama u Srbiji. Ukupan broj nastavnika mora biti dovoljan da pokrije broj časova na studijskim programima koje ustanova realizuje, pa nastavnici ostvaruju prosečno do 180 časova nastave (predavanja, vežbe, praktičan rad i terenski rad) godišnje, odnosno do šest časova nedeljno, sa tolerancijom od 20 odsto. Sve navedeno kontroliše ovaj softver - kaže profesorka Šijački.

Inače, od postojanja NAT i Komisije za akreditacije u njegovom sastavu, dakle, od 2018, akreditovano i reakretovano je 148 visokoškolskih ustanova i 1.351 studijski program. Akreditaciju je dobilo 400 osnovnih akademskih studija, 23 programa integrisanih, 471 akademski master, 226 doktorskih, dva programa doktorskih umetničkih studija, 25 specijalističkih akademskih studija, 31 program strukovnih specijalističkih studija, 95 programa osnovnih strukovnih studija i 78 master strukovnih studija. 

JOŠ JEDAN PRIVATNI UNIVERZITET

POSLEDNjA osnovana visokoškolska ustanova je Univerzitet MB, a sedište mu je u Beogradu. Uprkos brojnim sumnjama u stručnoj javnosti on, prema tvrdnjama naše sagovornice, jeste ispunio sve uslove za akreditaciju. Ovaj univerzitet ima osnovne, master i doktorske studije u oblasti informacionih tehnologija, prava i slikarstva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

ETO, JAVLJA MI SE! Kako je Novak Đoković šokirao novinarku CNN-a