Film "Balkanska međa" toliko je uznemirio duboku državu, ovoga puta oličenu u britanskom establišmentu, da jedan od vodećih medija zemlje koja je izrodila Alistera Kembela praktično zahteva zabranu emitovanja


OD premijere američke ratne epopeje "U-571" 2000. godine, nijedan film nije izazvao burnu reakciju britanskog establišmenta poput ovogodišnjeg rusko-srpskog ostvarenja "Balkanska međa". U slučaju američkog filma, zbog istorijske krađe britanskih ratnih zasluga, reagovao je tadašnji premijer Toni Bler rekavši da film predstavlja "uvredu" za sve britanske mornare koji su dali život u borbi protiv nacističke Nemačke. U slučaju "Međe" oglasio se uticajni i ugledni "Tajms", čiji je kavez prodrman "razočaravajuće netačnim" prikazom novije srpske istorije. Ratnike na prvoj liniji rusofobnog fronta, koji kao dokaz i argument prihvataju tvrdnje Tereze Mej da je nešto "vrlo verovatno" duboko uznemirava činjenica da ovakvo "prekrajanje" istorije "potkopava regionalni mir". Mnogo više nego, na primer, kada na kraju filma "Odmetnici", za koji je scenario pisao Francuz Lik Beson, američke "Foke", pošto su pobile hiljade zlih Srba u Bosni, sede u kafani i slušaju "Bojnu Čavoglave" Marka Perkovića Tompsona.

KAŽU kratkonogi Britanci u naslovu svog teksta o "Balkanskoj međi" da je "istina prva žrtva srpskog ratnog filma". To uglavnom i jeste tačno. Nije bilo mnogo istine u ostvarenjima poput "Turneje", "Tereta", ili manje poznatog "Ako zrno ne umre" Siniše Dragina, u kojem je glavni podvodač vojnicima Kfora sveštenik SPC. Kažu i da je "Putinov režim poznat po svojim propagandnim kampanjama koje pravdaju drastične akte nasilja nad malim nacijama i narodima bez zaštite". Ne, ne misli se ovde na nasilje Amerikanaca i Britanaca nad Libijcima, Iračanima, Sirijcima, Avganistancima, Srbima... Da ne idemo dalje u istoriju. Nezaštićeni, po standardima "Tajmsa", u ovom slučaju su kosovski Albanci, kojima nije imao ko da pomogne tokom 78 dana bombardovanja i proterivanja dvestotinak hiljada Srba. Sve su morali sami. Isto tako nezaštićeni bili su i Hrvati tokom "Oluje", a i demilitarizovane postrojbe Nasera Orića kojima su za ubijanje Srba bili ostali samo noževi.

"KAD se laž zaodene u istinu, u opasnosti su život i sloboda", piše "Tajms" ne misleći na dokazano izmišljanje oružja za masovno uništavanje u Iraku, zbog čega se 2003. iz zasede ubio i stručnjak za oružje za masovno uništavanje Dejvid Keli, koji nije mogao više da krije tajnu britanskih vlasti. Ne misle ni na Račak, ni na stotine hiljada Albanaca ubijanih na stadionu u Prištini niti na sve druge laži i manipulacije pod kojima su pokretane intervencije širom sveta. Problem za život i slobodu predstavlja dramatizovana priča o desantu ruskih vojnika na Slatinu i nedramatizovana priča o albanskim zločinima nad kosovskim Srbima. Jedino pravo krivljenje istine koje smo mi zapazili u ovom filmu jeste diskretno amnestiranje vojnika u uniformama NATO zemalja od odgovornosti za albanske zločine, jer se oni svi događaju pre njihovog dolaska na Kosovo. Ovo je verovatno učinjeno da bi film bio prihvatljiv i zapadnoj publici, kojoj bi trebalo da ga predstavi američki filmski gigant "Tventi senčri foks".

KRITIKU "Tajmsa" na račun "Balkanske međe" mogli bismo još i da uzmemo za ozbiljno da ovaj list nije i ranije imao paranoične bisere. Pre svega godinu dana, ovaj medij je za iste ove stvari - putinovsku propagandu - i svojevrsnu "kontrolu uma" optužio autore dečje animirane serije "Maša i medved", što je izazvalo podsmeh čak i u samoj Britaniji.

NE BI Britance i duboku državu brinulo "krivotvorenje istorije", iako ono ovoga puta nije u njihovu korist, sve i da ga je bilo (ako zanemarimo nekoliko detalja umetnutih čisto zarad dramatizacije). Njih brine javno predstavljanje događaja iz kojeg je, kao što to uostalom i kaže jedan od junaka filma, rođena nova Rusija, pa samim tim i novi svet, svet nad kojim oni gube kontrolu. Što u ovom "neovesternu", kako je film okarakterisao Božidar Zečević, "konjica" koja donosi spas nije američka nego ruska. Duboku državu brine što bi meka ruska moć lako mogla da očvrsne, kao što smo već videli u Siriji i gledamo u Venecueli. To je "destabilizacija" Balkana koje se oni plaše.