DA li bi iko pri zdravoj pameti mogao da izjavi, na primer, da sovjetski vojnici nisu "oslobodili" Aušvic zbog toga što u njemu, kada su ušli, nisu zatekli nijednog nemačkog vojnika, nego samo nešto više od 7.000 iznemoglih logoraša? Da li je onda ulazak srpske vojske u Budvu 1918. "oslobođenje" ili nešto drugo?

JEDAN od najprestižnijih briselskih trgova nosi ime britanskog feldmaršala Bernarda Montgomerija, u znak zahvalnosti zbog toga što su vojnici pod njegovom komandom oslobodili ovaj grad od nemačke okupacije. Kako je izgledalo oslobađanje prestonice Belgije (danas i prestonice cenjene EU i još cenjenijeg NATO-a, na koje treba svi da se ugledamo), posvedočio je vojnik Oklopne gardijske brigade britanske vojske Frenk Klark: "Kako smo se približavali gradskom centru, napredovali smo sve sporije, jer je mnoštvo građana blokiralo puteve. Čitav Brisel izašao je da nas pozdravi. Trebalo nam je više od tri sata da od predgrađa stignemo do centra." Niko u Belgiji danas ne osporava to da su Brisel od nacista oslobodili Britanci, iako je sve prošlo bez ispaljenog metka.

OČEKIVALO bi se, imajući u vidu ovaj primer (pošto se crnogorske vlasti danas u svemu ugledaju na EU i NATO), da u Budvi postoji, ako ne trg, a onda makar statua vojvode Živojina Mišića, glavnokomandujućeg srpskih snaga koje su 1918. oslobodile Crnu Goru od austrougarskih zavojevača. Ali ne, čak naprotiv. Danas pominjanje činjenice da je srpska vojska oslobodila Budvu u jednom delu crnogorske javnosti predstavlja "istorijski falsifikat" i "provociranje građanskog koncepta". "Ono što je nesumnjivo je da se kroz pokušaj falsifikovanja istorije pokušava isprovocirati građanski koncept Crne Gore. Svi istorijski izvori nedvosmisleno ukazuju kako je 'oslobođenje Budve' zapravo predstavljalo čin povlačenja austrougarske vojske sa Crnogorskog primorja, u čemu nije učestvovala armija nijedne druge države. Svi istorijski podaci nedvosmisleno govore o tome da su srpske trupe u Budvu ušle tek po povlačenju austrougarskih, pa o tom činu nije moguće govoriti kao o oslobođenju u bilo kojoj formi", smatra Ministarstvo kulture, neočekivano odbacujući "evropske vrednosti" dokazane prethodnim briselskim primerom. Ovo saopštenje objavljeno je povodom "skandala" izazvanog postavljanjem bilborda u slavu ulaska srpske vojske u Budvu 1918. Čak i kada bismo prihvatili izvitopereni stav dela crnogorske javnosti koji tvrdi da su Srbi 1918. okupirali Crnu Goru, tvrdnja da im srpska vojska nije donela oslobođenje od austrougarske okupacije ne bi bila istinita. Na primer, ni najekstremniji rusofobi u redovima poljskih nacionalista ne negiraju da je njihovu zemlju od nacističkog jarma 1945. oslobodila Crvena armija, iako tvrde da su ih tada Sovjeti i okupirali. Takođe, sve i da su Srbi 1918. "okupirali" Crnu Goru, to se nikako ne može odnositi i na Budvu, koja je poslednji put u sastavu neke "slovenske države" (da ne kažemo srpske) bila 1443, kada su Mlečani preduhitrili Turke i od Srpske despotovine preoteli deo zemlje, i do tada je, zajedno sa Kotorom, bila deo Austrougarske monarhije. U krajnjoj liniji, makar što se Budve ili Kotora tiče, Crna Gora pre Srbiji treba da zahvali na tome što im ih je isporučila, nego da Srbe optužuje za okupaciju. Baš kao što su Sovjeti Poljacima lepo predali Dancig (Gdanjsk), Breslau (Vroclav) ili Štetin (Ščećin), koji su do 1945. bili u sastavu Nemačke.

NA KRAJU, ako je istina to što tvrde crnogorsko Ministarstvo kulture i ostali njihovi istomišljenici, da je "oslobođenje Budve zapravo predstavljalo čin povlačenja austrougarske vojske sa Crnogorskog primorja, u čemu nije učestvovala armija nijedne druge države", šta je onda navelo Austrougare da se povuku? Da se Nemci nisu iz Brisela povukli jer im nisu odgovarali klima i sumorno vreme? Da nisu Aušvic napustili zbog zagađenosti cijanovodoničnom kiselinom (ciklon B)? Ako je tako, Austrougari su se povukli iz Budve jer im je dosadilo što već stotinu godina igraju karte na zidinama Starog grada. Ideja da je njihov odlazak posledica toga što su ih srpska vojska i savezničke vojske potukle i proterale predstavlja "provociranje građanskog koncepta", koje bi, smatra Vlada u Podgorici, kao "falsifikovanje istorijskih činjenica", trebalo krivično goniti po službenoj dužnosti.